Mnogi dan započinju žlicom meda, vjerujući da čine dobro za svoje zdravlje. No stručnjaci upozoravaju da vrijeme konzumacije meda može biti jednako važno kao i njegova količina.
Med se s pravom smatra jednom od najzdravijih prirodnih namirnica. Bogat je antioksidansima, enzimima i drugim korisnim spojevima, no istodobno sadrži i veliku količinu prirodnih šećera. Upravo zato način na koji ga konzumiramo može imati značajan utjecaj na razinu glukoze u krvi.
Zašto nije dobro na prazan želudac?
Prema riječima endokrinologa prof. dr. Srđana Popovića, koji je govorio za portal Krstarica, problem nije u samom medu, već u trenutku kada ga jedemo.
Kada se med konzumira na prazan želudac, šećeri se vrlo brzo apsorbiraju u krvotok. To dovodi do naglog porasta razine glukoze, zbog čega gušterača mora odjednom izlučiti veću količinu inzulina.
Kod zdravih osoba organizam će takvu promjenu uglavnom uspješno regulirati. Međutim, kod osoba s dijabetesom ili inzulinskom rezistencijom takav nagli porast šećera predstavlja dodatno opterećenje za organizam.
Kako ga pravilno konzumirati?
Stručnjaci savjetuju da sami med ne jedete na prazan želudac.
Mnogo je bolji izbor konzumirati ga kao dio doručka, primjerice uz integralni kruh i maslac ili neku drugu namirnicu koja sadrži zdrave masnoće i vlakna. Takva kombinacija usporava apsorpciju šećera i ublažava nagli porast glukoze u krvi.
Iz istog razloga desert se preporučuje jesti nakon glavnog obroka, a ne umjesto njega.
Važno je naglasiti da med nije štetan, ali jest koncentrirani izvor šećera pa ga treba konzumirati umjereno, osobito ako imate poremećaje regulacije šećera u krvi.
Osim meda, postoje i druge namirnice koje mogu značajno utjecati na razinu šećera u krvi, iako ih mnogi smatraju potpuno bezopasnima. Među njima su: kuhana mrkva, bijela riža i rižina jela, mladi grašak, proizvodi od bijelog brašna, peciva pripremljena s kvascem.
Osobama s dijabetesom i inzulinskom rezistencijom preporučuje se birati proizvode od cjelovitih žitarica te kruh od integralnog brašna. Kao zamjena za šećer može se koristiti stevija, koja daje sladak okus bez dodatnih kalorija.
Iako su orašasti plodovi zdravi, poput kikirikija i badema, preporučuje se njihova umjerena konzumacija zbog visoke energetske vrijednosti.
Povrće koje se preporučuje
Prof. dr. Srđan Popović osobama s dijabetesom savjetuje da češće biraju jednostavne i nutritivno vrijedne namirnice poput: mahuna, graha, kupusa, kelja, korabe.
Treba voditi računa i o količinama voća koje se jede. Jedna šaka voća smatra se odgovarajućom količinom po obroku. To može značiti tri jabuke raspoređene tijekom dana, dvije naranče ili kombinaciju jedne banane i jedne jabuke.
Poseban oprez preporučuje se s grožđem i lubenicom, jer mogu izazvati veći porast šećera u krvi. S druge strane, jagode i jabuke smatraju se među povoljnijim izborima za osobe koje boluju od dijabetesa, navodi Krstarica.
Znanost potvrđuje
Istraživanja potvrđuju da učinak meda na regulaciju šećera u krvi ovisi o količini koja se konzumira, ali i o ukupnom sastavu prehrane. Pregled znanstvenih radova objavljen u časopisu Nutrients pokazuje da med može imati različite metaboličke učinke ovisno o kontekstu prehrane, zbog čega stručnjaci preporučuju umjerenost, a ne potpuno izbacivanje iz jelovnika.
Kontrola dijabetesa i inzulinske rezistencije ne temelji se samo na prehrani. Redovita tjelesna aktivnost, pridržavanje propisane terapije i održavanje zdrave tjelesne težine jednako su važni za uspješnu regulaciju bolesti.
Stručnjaci upozoravaju da se inzulinska rezistencija sve češće javlja i kod mlađih osoba, ponajprije zbog sjedilačkog načina života i neuravnotežene prehrane. Redovito hodanje, vožnja bicikla i druge umjerene fizičke aktivnosti mogu pomoći u održavanju stabilne razine šećera u krvi i očuvanju općeg zdravlja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....