Fascija je sustav vezivnog tkiva koji obavija dijelove našeg tijela i povezuje ih u cjelinu. Građena je prvenstveno od kolagena i može se usporediti s omotačem kobasice koji drži tjelesna tkiva na okupu. Okružuje mišiće, živce, tetive i ligamente te im daje oblik. Fascija također povezuje kožu s tkivom koje se nalazi neposredno ispod nje.
Kolagen koji čini fasciju organiziran je u valovitom uzorku. Kada se fascija isteže, ta vlakna pružaju otpor vlačnim i smičnim silama, pomažući tako da dijelovi tijela ostanu stabilni i povezani, prenosi verywell health.
Za što je fascija odgovorna u tijelu?
Fascija nije samo “omotač” koji drži sve na mjestu - ona ima aktivnu ulogu u svakodnevnom funkcioniranju tijela. Omogućuje mišićima da klize jedni uz druge bez trenja, pomaže u prijenosu sile tijekom pokreta i sudjeluje u održavanju pravilnog držanja. Zahvaljujući fasciji, tijelo se može kretati kao povezana cjelina, a ne kao skup nepovezanih dijelova.
Osim mehaničke uloge, fascija sudjeluje i u osjetu. Budući da je bogata živčanim završecima, ima važnu ulogu u percepciji boli, napetosti i položaja tijela u prostoru. Zbog toga promjene u fasciji mogu utjecati na to kako doživljavamo vlastito tijelo i pokret.
Građa fascije
Fascija je građena od kolagena - ljepljive, gelaste stanične matrice koja povezuje tkiva u tijelu. Kolagen koji s vremenom postaje fascija proizvode specijalizirane stanice zvane fibroblasti.
Između slojeva fascije nalazi se tekućina zvana hijaluronan, poznata i kao hijaluronska kiselina. Hijaluronan ima važnu ulogu u regulaciji upala, rastu stanica i njihovom kretanju.
Postoji nekoliko različitih tipova kolagena:
Tip I: Ovaj tip čini oko 90 % ukupnog kolagena u tijelu i okružuje tetive, hrskavicu, mišiće, zube i kosti.
Tip II: Nalazi se u zglobnoj hrskavici i posebno je prilagođen amortizaciji i apsorpciji udaraca u zglobovima.
Tip III: Ovaj kolagen gradi fasciju koja okružuje arterije i unutarnje (visceralne) organe.
Tip IV: Smješten je unutar slojeva kože.
Tip V: Sudjeluje u izgradnji staničnih membrana, kose i ljudske posteljice.
Svi ovi tipovi kolagena međusobno su isprepleteni i zajedno pružaju potporu strukturama u tijelu. Fasciju možete zamisliti kao isprepletenu mrežu gelastog tkiva koja se nalazi između različitih struktura u tijelu, piše verywell health.
Vrste fascije
Fascija se nalazi u cijelom tijelu i okružuje sva tkiva, no prema svojoj lokaciji dijeli se na nekoliko različitih vrsta:
Površinska fascija: povezana je s kožom.
Duboka fascija: okružuje kosti, živce, mišiće, arterije i vene.
Visceralna fascija: obavija unutarnje organe.
Parijetalna fascija: nalazi se u zdjelici i oblaže stijenke tjelesnih šupljina.
Fascija može biti inervirana živcima te slati signale boli u mozak. Sitne kapilare opskrbljuju fasciju krvlju i hranjivim tvarima.
Fascija i bol: zašto nas ponekad “sve boli”, a nalaz je uredan?
Jedna od zanimljivijih činjenica o fasciji jest da može biti izvor boli čak i kada su mišići, zglobovi i kosti potpuno zdravi. Kada fascija izgubi elastičnost, postane zadebljana ili dehidrirana, može se “zalijepiti” za okolna tkiva i ograničiti pokret.
Takve promjene često se povezuju s kroničnim bolovima u leđima, vratu i ramenima, ali i s difuznom boli za koju se ne može pronaći jasan uzrok na snimkama ili laboratorijskim nalazima. Upravo zato se u posljednje vrijeme fascija sve više istražuje kao mogući ključ za razumijevanje neobjašnjivih bolnih sindroma.
S kojim je bolestima i stanjima fascija povezana?
Disfunkcija fascije povezuje se s brojnim stanjima, osobito onima kod kojih je bol dugotrajna i teško objašnjiva. Među najčešćima su:
kronični bolovi u leđima i vratu
miofascijalni bolni sindrom
fibromialgija
plantarni fasciitis (bol u stopalu)
smanjena pokretljivost nakon ozljeda ili operacija
Fascija također može biti zahvaćena upalnim procesima, traumom, dugotrajnim stresom i lošim držanjem tijela. Kada se jednom naruši njezina struktura i hidratacija, cijeli mišićno-koštani sustav može početi funkcionirati lošije.
Kako stres i sjedilački način života utječu na fasciju?
Dugotrajno sjedenje, ponavljajući pokreti i kronični stres imaju snažan utjecaj na fasciju. U takvim uvjetima ona gubi elastičnost, postaje krutija i slabije hidratizirana. Tijelo se tada počinje “štititi” ukočenošću, što dugoročno vodi do nelagode i boli.
Stres dodatno pojačava napetost u fasciji jer se tijelo konstantno nalazi u stanju pripravnosti. To objašnjava zašto se bolovi često pojačavaju u stresnim razdobljima, čak i bez fizičkog napora.
Kako održavati fasciju zdravom?
Zdrava fascija je elastična, hidratizirana i sposobna prilagodbe. Jedan od najvažnijih faktora njezina zdravlja je kretanje - raznoliko, nježno i redovito. Hodanje, istezanje, joga, pilates i lagani funkcionalni treninzi potiču klizanje fascijalnih slojeva i sprječavaju njihovo “sljepljivanje”.
Hidratacija također igra veliku ulogu jer fascija sadrži puno vode. Nedovoljan unos tekućine može pridonijeti njezinoj krutosti. Uz to, kvalitetan san i upravljanje stresom pomažu tijelu da se regenerira i održi ravnotežu.
Tehnike poput masaže, fascijalnog valjanja (foam roller) i manualne terapije mogu dodatno pomoći u održavanju fleksibilnosti i smanjenju napetosti, osobito kod osoba koje već osjećaju bol ili ukočenost.
Zašto se o fasciji sve više govori?
Sve veći interes za fasciju dolazi iz spoznaje da mnogi bolni sindromi i problemi s pokretljivošću ne mogu biti objašnjeni isključivo mišićima ili zglobovima. Fascija se danas smatra ključnom karikom koja povezuje strukturu, pokret i bol.
Razumijevanje fascije mijenja način na koji gledamo tijelo - ne kao skup odvojenih dijelova, nego kao dinamičnu, povezanu mrežu u kojoj je sve međusobno ovisno.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....