Konzervirana hrana često se doživljava kao manje kvalitetna od svježe, ali takav dojam nije uvijek opravdan. Iako je jeftina, praktična i dugotrajna, mnogi je izbjegavaju zbog uvjerenja da je nutritivno siromašna ili puna aditiva. Istina je, međutim, nijansiranija.
Tijekom procesa konzerviranja hrana se stavlja u hermetički zatvorene posude i zagrijava na visokoj temperaturi kako bi se uništile bakterije i produžio rok trajanja. Taj postupak može dovesti do gubitka određenih osjetljivih nutrijenata, poput vitamina C ili nekih vitamina B skupine.
No, istovremeno se mnoge druge hranjive tvari odlično očuvaju, a neke se čak i bolje apsorbiraju nakon toplinske obrade.
Problem s BPA
Česta briga potrošača odnosi se i na BPA, kemikaliju koja se koristi u zaštitnim oblogama limenki. Iako se BPA može naći u tragovima u hrani, britanska Agencija za standarde hrane navodi da su razine koje se pojavljuju u hrani u Ujedinjenom Kraljevstvu trenutno ispod granica koje bi se smatrale štetnima.
Važno je naglasiti da nisu sve konzerve iste. Neke sadrže dodanu sol, šećer ili zasićene masti, no mnoge druge i dalje su bogate vlaknima, vitaminima, mineralima i antioksidansima.
Zanimljivo je da je velika američka studija iz 2015. godine, provedena na gotovo 10.000 ljudi, pokazala da osobe koje jedu šest ili više konzervi tjedno unose više od 17 ključnih nutrijenata – uključujući kalcij, kalij i vlakna, u odnosu na one koji konzumiraju jednu do dvije konzerve tjedno. Konzerviranje se često provodi kada je hrana na vrhuncu svježine, pa konzervirano voće i povrće ponekad može sadržavati više hranjivih tvari od svježih proizvoda koji stoje danima na policama.
Među najzdravijim konzerviranim namirnicama izdvajaju se:
Grah i druge mahunarke
Konzervirani grah – bilo bijeli, crveni, crni ili pečeni – izvrstan je izvor biljnih proteina i vlakana. Porcija od 200 grama pečenog graha može sadržavati oko 10 grama vlakana, što je trećina preporučenog dnevnog unosa. Jedini nedostatak može biti umak od rajčice koji ponekad sadrži dodani šećer i sol, pa je dobro birati verzije s manjim udjelom tih sastojaka.
Konzervirana riba
Tuna, sardine, losos, skuša ili dagnje u konzervi praktičan su način da povećate unos ribe. Preporuka je jesti barem dvije porcije ribe tjedno, uključujući jednu porciju masne ribe bogate omega‑3 masnim kiselinama. Kod kupnje je poželjno birati ribu u vodi umjesto u salamuri, a ako je u ulju – ocijediti je kako biste smanjili unos nepotrebnih kalorija i masti.
Konzervirano voće
Ananas, breskve, kruške i drugo voće iz konzerve mogu biti jednako hranjivi kao svježi ili smrznuti proizvodi. Idealno je birati voće konzervirano u vodi ili prirodnom soku, a izbjegavati ono u gustim sirupima koji sadrže puno dodanog šećera.
Konzervirano povrće
Mrkva, grašak, kukuruz šećerac, gljive i drugo povrće iz konzerve korisno je imati pri ruci jer traje dugo i može biti odlična zamjena kada svježe povrće nije dostupno. Najbolji izbor su proizvodi bez dodane soli i oni kuhani u vodi.
Konzervirana rajčica
Rajčica u konzervi jedna je od najpraktičnijih namirnica u kuhinji. Osim što se računa kao jedna od preporučenih pet dnevnih porcija voća i povrća, toplinska obrada povećava dostupnost likopena – antioksidansa koji je povezan s boljim zdravljem srca. Konzervirana rajčica često je zdraviji izbor od gotovih umaka, koji znaju sadržavati više šećera i soli.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....