‘Puca‘ vam glava? Migrenu ste mogli spriječiti jednim potezom! Stiže i toplinski val koji sve pogoršava, a ovo spašava

Možda već imate iskustva kako stres, promjena vremena, više alkohola, određeni mirisi i hrana mogu biti okidači za vaše migrenske glavobolje. Ali jeste li znali da i dehidracija može biti krivac? I to vrlo čest. Američka zaklada za migrenu kaže da je otprilike trećina ljudi s migrenom iskusila kako upravo nedostatak unosa tekućine i dehidracija mogu izazvati napad.

Čak i ljudi koji nemaju migrenske glavobolje mogu imati dehidracijske glavobolje, jer ne unose dovoljno tekućine. Te glavobolje možda nisu tako intenzivne kao napad migrene, ali i dalje mogu biti neugodne, pišu dr. Zilpah Sheikh, Jennifer Nelson i Kim Painter za WebMD. 

Istina je da dehidracija i glavobolja idu ruku pod ruku. Neki ljudi dobiju migrenske glavobolje uzrokovane dehidracijom - što znači da su njihovi simptomi migrene uzrokovani dehidracijom. A neki ljudi dehidriraju zbog posljedica napada migrene. Veza može ići u oba smjera.

Uzročno-posljedični odnos

Našem tijelu je potrebna određena količina tekućine i elektrolita (minerala koji reguliraju tjelesne funkcije) da bi najbolje funkcioniralo. Morate nadoknaditi minerale poput kalija i natrija tijekom dana jer vaše tijelo gubi tekućinu znojenjem i mokrenjem. Normalno, tekućinu i minerale koji su vam potrebni dobivate iz onoga što jedete i pijete.

Kada ne nadoknađujete dovoljno tekućine i elektrolita, može doći do dehidracije, što može izazvati migrensku glavobolju. Jedan od mogućih razloga je taj što nedostatak tekućine može uzrokovati smanjenje moždanog tkiva i njegovo odvajanje od lubanje, vršeći pritisak na živce. Druga mogućnost je da dehidracija uzrokuje intenzivniji osjećaj svih vrsta boli. Točan uzrok ove veze nije poznat.

Kada ste dehidrirani, možete postati i mrzovoljni i imati problema s koncentracijom, što može pogoršati glavobolju.

Čak i blaga dehidracija može biti okidač migrene. Neke stvari koje mogu uzrokovati dehidraciju, osim nedovoljnog unosa tekućine, jesu: povraćanje, proljev, prekomjerno znojenje od vježbanja ili vrućine, vrućica i prekomjerno mokrenje. 

Također možete imati veći rizik od dehidracije ako se nalazite na velikoj nadmorskoj visini, ako ste starija osoba ili malo dijete, ako imate kroničnu bolest poput dijabetesa, uzimate lijekove koji vas potiču na češće mokrenje, ako naporno vježbate, posebno na otvorenom i po vrućem vremenu. 

Simptomi

Možda ćete primijetiti simptome dehidracije u isto vrijeme kada vas počne boljeti glava ili prije nego što počne migrenska glavobolja.

Kada ste blago dehidrirani, osjetit ćete žeđ, umor i tromost. 

Ako dehidracija traje dulje, vaši drugi simptomi mogu biti: jaka žeđ, zbunjenost i dezorijentacija, vrtoglavica i umor, smanjeno mokrenje, tamna mokraća, ubrzani rad srca i niski krvni tlak. 

Umjerena do teška dehidracija je hitno medicinsko stanje, kod kojeg treba smjesta tražiti liječničku pomoć.

Dehidracijske migrene

Migrene uzrokovane nedostatkom tekućine mogu kod nekih ljudi imati vrlo specifične simptome. Mnogi ih opisuju kao "glavobolje od mamurluka". Bol može biti pulsirajuća.

Kao i kod većine migrenskih glavobolja, jaka svjetla mogu ih pogoršati, a savijanje ili pomicanje glave također pojačava bol. Možete osjećati bol samo na jednoj strani, u leđima, sprijeda ili po cijeloj glavi. Neki ljudi imaju bol oko lica, sinusa, vrata ili čeljusti.

Faza glavobolje tijekom napada migrene može trajati od 4 do 72 sata.

Ostali simptomi napada migrene mogu uključivati: promjene raspoloženja, probleme sa spavanjem, probleme s koncentracijom i druge probleme koji počinju do 24 sata prije glavobolje, mučnina i povraćanje, umor, vrtoglavica, ukočen vrat i drugi simptomi koji traju do 48 sati nakon glavobolje te aure, koje su simptomi poput poremećaja vida ili zvonjave u ušima, koje počinju prije ili tijekom glavobolje. 

Voda je ključ 

Dehidracijsku migrensku glavobolju možemo zaustaviti pijenjem vode. Jedna studija je otkrila da su ljudi koji su imali napadaj migrene uzrokovan dehidracijom osjetili olakšanje unutar 30 minuta nakon pijenja tekućine.

No, migrena je kronično neurološko stanje s mnogo potencijalnih okidača. Stoga je važno razgovarati sa svojim liječnikom o najboljim tretmanima za ublažavanje glavobolja i drugih simptoma migrene, bez obzira na to jesu li uzrokovani dehidracijom.

Osnove liječenja:

- Lijekove koje uzimate pri prvom znaku napada

- Lijekove koje uzimate za sprječavanje napadaja migrene

- Promjene načina života kako biste izbjegli okidače – što za neke ljude može uključivati ​​ne samo dehidraciju, već i stres, hormonalne promjene, promjene vremena, poremećaje spavanja, propuštanje obroka i izloženost jakom svjetlu, zvukovima ili jakim mirisima

- Praćenje simptoma migrene pomoću dnevnika glavobolje može vam pomoći da saznate koji okidači igraju ulogu u vašim glavoboljama. Zabilježite stvari poput onoga što jedete, što pijete i svoje aktivnosti kako biste mogli primijetiti obrasce koji okružuju vaše napade migrene.

Neki ljudi također pronalaze pomoć u jogi, biofeedbacku i drugim tehnikama opuštanja.

Lijekovi koji se koriste za blagu do umjerenu migrenu uključuju neke lijekove koji se mogu kupiti bez recepta, poput ibuprofena, aspirina, acetaminofena, naproksena i kofeina. Ako imate teške ili česte napade migrene, lijekovi na recept mogu biti učinkovitiji.

Kako spriječiti?

Ako znate da imate migrenske glavobolje uzrokovane dehidracijom, morati obratiti pozornost na unos tekućine. Voda bi trebala biti vaše omiljeno piće.

Ali kada intenzivno vježbate ili se pregrijavate, možda biste se trebali okrenuti otopinama napravljenim od elektrolita i glukoze namijenjenima za brzu rehidraciju, poput sportskih napitaka.

Što još pomaže?

- Izbjegavajte pića s kofeinom i alkohol, koji vas tjeraju da češće mokrite i mogu uzrokovati dehidraciju.

- Pijte više nakon vježbanja ili po vrućem vremenu.

- Jedite hranu bogatu tekućinom.

- Sišite kockice leda.

- Smanjite tjelesnu aktivnost po vrućem vremenu ili tijekom napada migrene.

- Dovoljno se odmarajte.

Koliko treba piti?

Razuman cilj za većinu ljudi je popiti oko osam čaša vode svaki dan. No, trebali biste obratiti pozornost na vlastitu žeđ, jer nekima treba više, a nekima manje. Vaše potrebe mogu varirati, ovisno o tome koliko ste aktivni, koliko je vruće i vlažno te o vašem općem zdravlju.

Osim vode i drugih napitaka, trebali biste jesti i hranu koja sadrži puno vode, kao što su: voće i povrće, bujoni i juhe, jogurt (oko 70 posto vode), svježi sir (oko 80 posto vode). 

Voće i povrće bogato vodom je sljedeće: lubenice, breskve, jagode, cvjetača, krastavci, naranče, tikvice i salata, piše WebMD.