Zašto ista količina proteina kod mlađih i starijih osoba ne daje isti učinak? Upravo je o toj temi govorio dr. Donald Layman, profesor emeritus i jedan od vodećih istraživača u području prehrane i metabolizma, u isječku iz podcasta objavljenom na Instagramu.
Prema njegovim riječima, istraživanja posljednjih dvadesetak godina pokazala su da organizam s godinama drukčije reagira na unos proteina.
"Kod zdrave osobe od 25 godina već 15 grama proteina može učinkovito potaknuti sintezu mišićnih proteina. Međutim, kod starije osobe ista količina često neće imati gotovo nikakav učinak. Ono što smo otkrili jest da se udvostručenjem doze, na otprilike 30 grama proteina, kod starijih osoba ponovno postiže gotovo jednak odgovor kao i kod mlađih", rekao je dr. Layman.
Dodaje kako su brojna istraživanja tijekom posljednjih 20 godina, uključujući i njegova rana istraživanja, pomogla objasniti zašto dolazi do te razlike.
"Danas poznajemo mehanizme koji stoje iza toga – promjene u transkripciji DNK, stvaranju glasničke RNK (mRNA), sintezi proteina i drugim staničnim procesima. Dugo smo mislili da je riječ jednostavno o neizbježnoj posljedici starenja – ljudi stare i to je to. No prve ozbiljne spoznaje koje su promijenile naše razumijevanje došle su iz istraživanja poznatog kao NavalPee studija", istaknuo je.
Što je zapravo sinteza mišićnih proteina?
Proteini su osnovni građevni materijal ljudskog organizma. Sudjeluju u izgradnji i obnovi mišića, kostiju, kože, hormona, enzima i brojnih drugih tkiva. Kada pojedemo hranu bogatu proteinima, probavni sustav razgrađuje ih na aminokiseline koje se potom apsorbiraju u krvotok.
Te aminokiseline stanice koriste za stvaranje novih proteina u procesu koji se naziva sinteza proteina. U mišićima je taj proces posebno važan jer omogućuje obnovu oštećenih mišićnih vlakana nakon svakodnevnih aktivnosti ili tjelesnog vježbanja te pridonosi očuvanju ili povećanju mišićne mase.
Kako starimo, organizam postupno postaje manje osjetljiv na podražaj koji stvaraju aminokiseline, osobito esencijalna aminokiselina leucin, koja ima ključnu ulogu u pokretanju sinteze mišićnih proteina. Taj se fenomen naziva anabolička rezistencija.
Zašto starijim osobama treba više proteina?
S godinama dolazi do niza fizioloških promjena koje smanjuju učinkovitost iskorištavanja proteina. Mišićne stanice slabije reagiraju na aminokiseline, smanjuje se aktivnost signalnih putova odgovornih za izgradnju mišića, a često se smanjuje i razina tjelesne aktivnosti, što dodatno usporava sintezu proteina.
Zbog toga stručnjaci smatraju da starije osobe često trebaju veći unos proteina po obroku kako bi postigle isti učinak koji mlađe osobe ostvaruju manjom količinom.
Na učinkovitost sinteze proteina ne utječe samo ukupna dnevna količina, već i:
količina proteina u pojedinom obroku,
udio leucina i drugih esencijalnih aminokiselina,
kvaliteta izvora proteina (primjerice jaja, mliječni proizvodi, riba i meso imaju visok udio svih esencijalnih aminokiselina),
tjelesna aktivnost, osobito trening snage,
dob, zdravstveno stanje i hormonske promjene.
Upravo zato mnogi nutricionisti danas preporučuju da se dnevni unos proteina ravnomjerno rasporedi kroz više obroka, umjesto da se najveći dio unese tek tijekom večere.
Iako su potrebe individualne, brojna suvremena istraživanja pokazuju da je za očuvanje mišićne mase u starijoj životnoj dobi često potrebno više proteina nego što se ranije smatralo, osobito kod osoba koje žele ostati fizički aktivne ili usporiti gubitak mišićne mase povezan sa starenjem.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....