Djevojka iz Rijeke, Ana Morena Jović, na svojem je Instagram profilu podijelila svoje iskustvo hospitalizacije u Psihijatrijskoj bolnici Lopača, kod Rijeke.
- U ožujku ove godine dijagnosticiran mi je bipolarni poremećaj - otkriva djevojka.
- Nema šminkanja, nema mobitela cijeli dan, nema pranja odjeće. U ožujku sam završila na 25 dana u bolnici u Rijeci zbog maničnog napadaja. U toj fazi pričate nekontrolirano, mislite da ste na vrhu svijeta, ne spavate, mislite da ste nezaustavljivi - govori djevojka otkrivajući kako je imala "trip", što u prijevodu znači da je imala određen nestvaran doživljaj sebe, praćen halucinacijama.
- Mislila sam da sam postala poznata, da sam uspjela u životu i da sam riješena svega, postavljala sam svakakav sadržaj na društvene mreže - govori, ističući kako u bolnici postoji poseban set pravila.
- Ako ste prisilno hospitalizirani, ako vas je netko stavio u bolnicu, prvu noć spavate zavezani, a ako ne, spavate normalno u krevetu. U sobama je četvero ljudi, muškarci i žene su odvojeni - priča.
- Jede se tri puta na dan, doručak u osam, ručak u podne, i večera u šest. Doručak je uvijek isti - mazalice i kruh, šunka. Za ručak bolonjez, pohano meso, ali nema noževa, što je zeznuto. Svu hranu osim kave vam oni kuhaju, a kavu, mlijeko, cigare, to morate imati sami, tako da vam to mora donijeti netko tko vam dolazi u posjet.
Posjete su, priznaje djevojka, duže no na drugim bolničkim odjelima.
- Radnim danima su posjete po dva sata, vikendom tri sata. Prosječno ljudi budu 21 dan na psihijatriji, a ja sam ostala četiri dana duže jer je trebalo naći pravu kombinaciju lijekova.
U Hrvatskoj 32 tisuće hospitalizacija
U dokumentu koji je objavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo ove godine jest činjenica da mentalni poremećaji (F00-F99) čine oko 6 % ukupnog bolničkog pobola u Hrvatskoj, a najviše hospitalizacija bilježi se u dobi 20-59 godina, što ih svrstava među vodeće uzroke bolničkog pobola u radno aktivnoj populaciji. Skoro petina bolničkih dana odnosi se na ove dijagnoze, a psihijatrijski pregledi čine oko 6 % specijalističkih pregleda, od čega je 65 % za osobe u dobi 20-64 godine.
U 2023. zabilježeno je 32 510 hospitalizacija, s udjelom od 5,2 % ukupno, dok je u dobi 20-59 godina udio iznosio 9 % (21 076 hospitalizacija). Ukupno je korišteno 933 022 dana bolničkog liječenja, pri čemu prednjače dijagnoze shizofrenije, shizotipnih i sumanutih poremećaja. Najčešće hospitalizacije uzrokovane su alkoholom, shizofrenijom, depresijom, poremećajima zbog oštećenja mozga te reakcijama na stres i PTSP, što čini gotovo 60 % svih hospitalizacija.
Po broju hospitalizacija najviše se ističu mentalni poremećaji uzrokovani alkoholom (18,6 %), dok po broju dana bolničkog liječenja prednjači shizofrenija (26,7 %). Postoje značajne razlike prema spolu: muškarci su najčešće hospitalizirani zbog alkohola, shizofrenije, depresije i PTSP-a, dok su žene najčešće hospitalizirane zbog depresije, shizofrenije, alkohola i shizoafektivnih poremećaja.
Alarmantan je i podatak da je u Hrvatskoj 2023. registrirano 818 554 osoba s dijagnozama mentalnih poremećaja (svaka osoba broji se samo jednom, bez obzira na više dijagnoza).
U dobi 20-64 godine registrirano je 385 689 osoba, što čini 4,7 % ukupnog pobola te dobne skupine i 47,1 % svih slučajeva mentalnih poremećaja.
Bipolarni poremećaj
Bipolarni poremećaj je mentalni poremećaj koji se odlikuje ponavljanim epizodama depresije i manije, s naglim ili postupnim početkom i oporavkom. Postoji nekoliko tipova, uključujući bipolarnu I, bipolarnu II, miješani tip i ciklotimiju. Epizode manije i depresije mogu se izmjenjivati, dominirati jedna nad drugom ili se miješati.
U depresivnoj fazi osoba može biti tužna, bezvoljna, iscrpljena, izgubiti interes za okolinu, imati poremećaj spavanja i apetita te pokazivati samoponižavajuće misli. Depresija može biti agitirana (tjeskoba, preaktivnost, očaj) ili usporena (smanjena aktivnost, tuga, osjećaj bezvrijednosti).
Manija je obilježena pretjeranom uzbuđenošću, euforijom, pretjeranom društvenošću, pričljivošću, razdražljivošću i grandioznim idejama. Osobe u maniji često su hiperaktivne, neprestano gestikuliraju, lako se ometaju i pokazuju pretjerano samopouzdanje. U ekstremnim slučajevima, manija može dovesti do nasilja, a depresija do suicida.
Bipolarni poremećaj ponekad uključuje psihotične simptome poput deluzija i halucinacija. Depresija je češća od manije, a mnogi pacijenti nikada ne dožive pravu maničnu fazu.
Poremećaj zahvaća oko 1 % populacije i čini 10-15 % ponovnih hospitalizacija u mentalnim ustanovama. Smatra se da postoji nasljedna predispozicija, povezana s genetskim faktorima na kromosomu 11 i poligenim varijantama. Bipolarni poremećaj povezuje se s neravnotežom neurotransmitera u mozgu, najčešće noradrenalina, dopamina i serotonina. Nedostatak amina povezuje se s depresijom, a višak s manijom.
Liječenje je dugotrajno i najčešće kombinira medikamentnu terapiju, psihoterapiju i društvenu podršku. Tijekom teških epizoda koriste se lijekovi poput litija, antidepresiva, antikonvulziva i anksiolitika. Nakon stabilizacije raspoloženja, primjenjuje se dugoročna strategija liječenja. U iznimnim slučajevima koristi se elektrokonvulzivna terapija.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....