StoryEditorOCM
ZdravljeNEŠTO DRUGAČIJE

Vodeći kardiolog je iznenadio kad je otkrio kako živi i jede: Nutricionisti vam krivo govore, ovo nikako ne radite...

Piše MOZAIK SD
24. kolovoza 2025. - 15:47

Leo Antonovič Bokeria (rođen 1939.), jedna je od najeminentnijih figura suvremene medicine i pionir kardiokirurgije u Rusiji i svijetu. Rođen 1939. godine, Bokeria je kroz više od šest desetljeća karijere izgradio reputaciju vrhunskog kirurga, znanstvenika i pedagoga. Kao akademik Ruske akademije znanosti te dugogodišnji ravnatelj Bakulev centra za kardiovaskularnu kirurgiju u Moskvi, sudjelovao je u tisućama operacija na srcu, razvio brojne nove metode liječenja i odgojio generacije mladih liječnika. Svojom vitalnošću, mentalnom oštrinom i angažmanom u javnosti, Bokeria je postao simbol zdravog starenja i savjesnog življenja.

Više o liječniku možete pročitati i OVDJE.

Njegova filozofija zdravlja temelji se na jednostavnosti, umjerenosti i osobnom iskustvu stečenom tijekom desetljeća rada s pacijentima diljem svijeta. Za razliku od popularnih dijeta i rigidnih režima, Bokeria zagovara osnovne navike koje je sam prakticirao više od dvadeset godina, a koje su mu, tvrdi, pomogle da i u poznim godinama ostane energičan i bistar.

Najpoznatiji Bokerijin savjet, koji često iznenadi ali i izluđuje nutricioniste, glasi: „Daj doručak neprijatelju.” Bokeria tvrdi da obilni jutarnji obrok nije potreban i da čak može usporiti i zavarati organizam. On dan započinje malom šalicom kave ili čaja, dok ručak svodi na lagani sendvič i još jednu šalicu čaja. Tek ranije navečer dopušta bogatiju večeru, nakon koje slijedi tjelesna aktivnost – najčešće plivanje ili šetnja, jer vjeruje da upravo tada tijelo najbolje koristi energiju, a preostali kalorijski višak sagorijeva i potiče mirniji san. Ovu rutinu opisuje kao suprotnost uvriježenom mišljenju da je doručak najvažniji obrok, navodeći primjere kolega kirurga iz inozemstva koji prakticiraju sličan režim. Tvrdi da jutarnja glad održava budnost, mentalnu koncentraciju i kreativnost tijekom dana.

Kada je riječ o prehrani, Bokeria preferira mediteranske principe, ali uz detalje koje je preuzeo iz NASA-inih jelovnika za astronaute. Prehrambenu filozofiju gradi na nekoliko jednostavnih postulata:

►Nemasni proteini – Piletina, puretina, riba i svježi sir predstavljaju temelj svakodnevne prehrane. Ove namirnice opskrbljuju tijelo kvalitetnim bjelančevinama bez suvišnih masnoća, pomažući održavanju energije i mišićne mase.

►Mnogo povrća i voća – Bokeria osobito naglašava unos svježeg povrća i voća, bogatih vitaminima, mineralima, vlaknima i antioksidansima. Smatra da bi povrće trebalo biti osnova svakog obroka, dok voće koristi umjereno, osobito voće sa nižim udjelom šećera.

►Malo masne i prerađene hrane – Procesirane proizvode i ‘teške’ masnoće izbjegava što je više moguće, tvrdeći da opterećuju probavu i dugoročno štete srcu i krvožilnom sustavu.

►Slatkiši i rafinirani ugljikohidrati – minimalno! Slastice, bijeli kruh, tjestenine i gazirana pića, gotovo uopće ne konzumira. Ako si ponekad dopušta desert, najčešće bira med ili mali komad tamne čokolade.

Voda, osobito gazirana – Bokeria preporučuje konzumaciju gazirane vode, tvrdeći da plin djeluje poput prirodnog konzervansa, a zasićena voda pomaže uklanjanju štetnih mikroorganizama i osvježava tijelo, potičući probavu. Ali kad kaže gazirano, ne misli onda na sokove, nego na mineralnu vodu koja je napunjena u staklenim bocama. 

►Uz uravnoteženu prehranu, ključnim faktorom smatra redovitu fizičku aktivnost, pogotovo navečer. Plivanje, šetnje ili lagani trenažni trening pomažu održavanju vitalnosti i dobrog sna. Bokeria ističe da je redovito kretanje jednako važno kao i pravilna prehrana – tijelo je stvoreno za pokret, a ne za statičnost.

Naravno, nećete rigorozno vježbati odmah pred san, nego nekoliko sati ranije. 

Jedan od najvažnijih savjeta jest mudrost umjerenosti – ne izgladnjivati se, ali ni prejedati. Svaki obrok treba biti planiran, umjeren i konzumiran u miru, bez žurbe, po mogućnosti u ugodnom društvu. Osim toga, Bokeria podvlači važnost psihološke stabilnosti: stres, tjeskoba i emocionalna preopterećenost izravno utječu na zdravlje srca, pa preporučuje meditaciju, tehnike opuštanja i njegovanje pozitivnih odnosa u obitelji.

Kroz vlastitu praksu, Bokeria izbjegava suplementaciju bez medicinske potrebe te vjeruje da zdrava prehrana može osigurati sve potrebne nutrijente. Prateći vlastito iskustvo, preporučuje ograničavanje alkohola na povremenu i rijetku konzumaciju čašu crnog vina.

Bokerija je svojim životom pokazao kako jednostavnost, disciplina i mudro planiranje donose dugovječnost i kvalitetu života. Njegova pravila nisu instant recepti, već dugoročne navike koje, uz dozu vedrine i optimizma, vode ka zdravlju i vitalnosti. U vremenu kada se često traže brza rješenja, Bokeria podsjeća da je istinska snaga zdravlja u svakodnevnoj dosljednosti, umjerenosti i osobnoj odgovornosti.

O ugljikohidratima... 

Leo Bokeria u svojim savjetima o prehrani ističe kako treba biti vrlo umjeren s unosom ugljikohidrata, osobito onih rafiniranih poput bijelog kruha, peciva, tjestenina i industrijskih slatkiša. Preporučuje da se dan započne bez obilnih obroka prepunih ugljikohidrata i šećera, posebno izbjegavajući bijeli kruh i peciva od bijelog brašna. Umjesto toga, prednost daje integralnim varijantama i svježem povrću ili voću, koje imaju niži glikemijski indeks i više prehrambenih vlakana.

U osnovi Bokerijine filozofije je ograničavanje “praznih” kalorija te selektivan pristup ugljikohidratima kako bi se izbjegli nagli skokovi i padovi šećera u krvi te rizici prekomjernog debljanja i metaboličkih poremećaja. Dakle, preporučuje minimalan unos rafiniranih ugljikohidrata, kontrolu količina i biranje zdravih izvora, poput povrća i cjelovitih žitarica.

Sukob znanstvenika, jedni kažu da je doručak loš izbor, drugi kažu - nije

Čuvena poslovica „Doručak pojedi sam, ručak podijeli s prijateljem, a večeru daj neprijatelju“ našla se ponovno u središtu rasprave nakon što je ugledni ruski kardiokirurg i akademik Leo Bokeria izjavio da je ona besmislena. On je istaknuo primjer američkih kardiokirurga među kojima mnogi ujutro uopće ne jedu, već popiju samo kavu, prvi obrok im je tek lagani sendvič oko podneva, a glavni obrok ostave za večer. Unatoč tomu, oni su vitalni, žive dugo i bave se tjelovježbom.

Ovu je raspravu već ranije potaknuo i britanski biokemičar Terence Kealey, autor knjige Doručak je opasan obrok, u kojoj je opisao vlastito iskustvo od kada mu je dijagnosticiran dijabetes tipa 2, ali i rezultate istraživanja na ljudima s tom bolešću. Slična zapažanja donijela su i istraživanja profesora Davida Levitskog sa Sveučilišta Cornell, prema kojima osobe koje preskaču doručak u prosjeku unesu znatno manje kalorija u danu i mogu mršavjeti. Ipak, napominje se da takav režim nije pogodan za dijabetičare sklone hipoglikemiji.

Unatoč tim novim pogledima, nutricionistica Sandra Marić Bulat za 24sata naglašava da se službene preporuke Svjetske zdravstvene organizacije nisu promijenile i da doručak i dalje ima važnu ulogu. On pomaže u održavanju stabilne razine šećera u krvi i sprječava napade gladi u prijepodnevnim satima, kada je mnogima energija najpotrebnija. Ako se doručak preskoči, ljudi često posežu za kalorijskim i nutritivno siromašnim grickalicama.

Prema njezinim riječima, pitanje zapravo nije treba li doručkovati nego što jesti ujutro. Pretjerano obilan i težak doručak, primjerice s mesom, bijelim kruhom i velikim količinama soka, nije dobar izbor. Preporučuju se lagane, lako probavljive namirnice – svježe voće zbog prirodnih šećera i vitamina, zobena kaša s voćem, orašastim plodovima ili, za one kojima je potrebna jača podloga, omlet od jaja. Umjerenost je ključna, pa je bolje posegnuti za integralnim kruhom nego za bijelim pekarskim proizvodima. Kao napitak, bolji su voda ili svježe cijeđeni sokovi, dok bi se industrijski sokovi trebali izbjegavati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
12. prosinac 2025 09:24