Ako čim spustite glavu na jastuk zaspite gotovo istog trenutka, možda mislite da imate sreće i da vam ne treba puno vremena za odmor. No, prema upozorenju argentinskog neurologa Conrada Estola, takva navika ne mora biti znak kvalitetnog sna. Naprotiv, mogla bi upućivati na to da vašem organizmu već dulje vrijeme nedostaje prijeko potreban odmor.
U analizi objavljenoj u argentinskom listu La Nación, stručnjak je upozorio na pogrešna uvjerenja o spavanju koja su postala dio svakodnevice. Posebno je izdvojio brzo uspavljivanje, koje mnogi smatraju poželjnom osobinom, iako može biti pokazatelj nagomilanog umora.
Prema njegovu objašnjenju, zdrava osoba ne bi trebala redovito tonuti u san čim legne. Ako se to događa za manje od pet minuta, vrijedi obratiti pozornost na vlastite navike i moguće znakove kroničnog nedostatka sna.
Sedam sati sna važno je za zdravlje mozga
San nije samo razdoblje u kojem tijelo miruje. Dok spavamo, mozak prolazi kroz nekoliko faza, uključujući lagani i duboki san te REM fazu. Svaka od njih ima važnu ulogu u funkcioniranju organizma.
Tijekom noći mozak obrađuje informacije prikupljene tijekom dana, učvršćuje pamćenje i sudjeluje u regulaciji emocija. Istodobno se odvijaju procesi važni za obnovu organizma i pravilno funkcioniranje imunološkog sustava.
Estol se poziva i na podatke velikih istraživanja, među kojima je i britanska Biobanka, koji upućuju na povezanost trajanja sna i zdravlja. Oko sedam sati sna često se navodi kao optimalno trajanje za odrasle. Dugotrajno spavanje kraće od šest ili dulje od devet sati povezano je s većim zdravstvenim rizicima, uključujući kardiovaskularne bolesti i kognitivne poteškoće.
S godinama imamo sve manje dubokog sna
Jedan od problema na koje neurolog posebno upozorava jest promjena strukture sna tijekom starenja. Kako godine prolaze, udio dubokog sna prirodno se smanjuje, što može utjecati na sposobnost mozga da se obnavlja.
Važnu ulogu pritom ima takozvani glimfatički sustav, mehanizam koji tijekom spavanja sudjeluje u uklanjanju otpadnih tvari iz mozga. Među njima su i proteini povezani s razvojem Alzheimerove bolesti.
Na kvalitetu noćnog odmora ne utječe samo broj sati provedenih u krevetu. Stres, kasno ispijanje kave, alkohol i obilni večernji obroci također mogu poremetiti san. Zato je važno održavati približno jednako vrijeme odlaska na počinak i buđenja.
Opsesija praćenjem sna može imati suprotan učinak
Zanimljivo je da Estol upozorava i na sve izraženiji trend korištenja pametnih satova i aplikacija za praćenje spavanja. Iako takvi uređaji mogu pružiti korisne informacije, pretjerano analiziranje svake faze sna kod nekih ljudi izaziva dodatnu zabrinutost.
Taj se fenomen naziva ortosomnija – pretjerana zaokupljenost postizanjem savršenih rezultata spavanja, koja sama može pridonijeti nesanici.
Neurolog upozorava i na apneju u snu, poremećaj tijekom kojeg dolazi do ponavljanih prekida disanja. Osim umora i slabije koncentracije tijekom dana, neliječena apneja može povećati rizik od kardiovaskularnih problema. Jedna od mogućnosti liječenja je CPAP uređaj koji održava dišne putove otvorenima tijekom spavanja.
Kada je riječ o dnevnom odmoru, preporuka je da drijemanje ne traje dulje od 30 minuta kako ne bi otežalo uspavljivanje navečer.
Poruka stručnjaka prilično je jasna: kvalitetan san nije luksuz niti izgubljeno vrijeme. Riječ je o jednoj od temeljnih potreba organizma, a stalni umor, teškoće s koncentracijom ili neuobičajeno brzo uspavljivanje ne bi trebalo automatski pripisivati užurbanom načinu života.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....