Demencija je jedan od vodećih uzroka invaliditeta i smrti kod starijih ljudi. Radi se o grupi simptoma koja utječe na pamćenje, razmišljanje, ponašanje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti. Danas demencija pogađa više od 55 milijuna ljudi širom svijeta, a procjenjuje se da će do 2030. taj broj narasti na 78 milijuna, uz troškove njege koji bi mogli premašiti dva trilijuna dolara.
Prevencija je ključna. Dokazi pokazuju da na rizik od demencije možemo utjecati životnim navikama: uravnoteženom prehranom, fizičkom aktivnošću, izbjegavanjem pušenja i pretjeranog alkohola, ali i upravljanjem stresom i depresijom.
Zašto je magnezij važan
Magnezij (Mg) četvrti je najzastupljeniji elektrolit u tijelu i važan je za pravilno funkcioniranje stanica i organa. On prolazi krvno-moždanu barijeru i igra ključnu ulogu u razvoju i radu živčanog sustava. Iako točni mehanizmi još nisu potpuno poznati, magnezij može:
– zaštititi moždane stanice od oksidativnog stresa i upale,
– održavati mijelinske ovojnice živaca,
– smanjivati oštećenja koja nastaju prekomjernom aktivacijom određenih receptora i unosom kalcija.
Studije na životinjama pokazuju da nedostatak magnezija smanjuje sposobnost pamćenja, dok dodaci magnezija poboljšavaju učenje i memoriju te smanjuju neuroinflamaciju.
Što pokazuju istraživanja
Istraživanja na ljudima daju mješovite rezultate. Neka pokazuju da se veći unos magnezija iz hrane i dodataka povezuje s boljim rezultatima kognitivnih testova ili nižim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja. Primjerice, studija na odraslim Kinezima starijima od 55 godina pokazala je da osobe s najvećim unosom magnezija imaju manji rizik od kognitivnih problema, osobito žene, prenosi Science direct.
Na temelju dosadašnjih istraživanja, postoji umjereno pouzdana povezanost između magnezija u krvi i demencije te kognitivnog propadanja. Većina studija pokazuje tzv. U-oblik: najniži rizik od demencije jasan je oko razine magnezija u serumu od 0,85 mmol/L. S druge strane, dokazi o unosu magnezija kroz hranu ili dodatke smatraju se slabijima jer rezultati istraživanja nisu uvijek dosljedni, a jasna povezanost "doza-učinak" nije utvrđena.
Prehrambeni unos magnezija: viši unos magnezija kroz hranu i dodatke povezuje se s boljim rezultatima kognitivnih testova i manjim rizikom od blagog kognitivnog oštećenja. Npr., studija u Kini na osobama starijima od 55 godina pokazala je da osobe u najvišem kvartilu unosa magnezija imaju znatno niži rizik od kognitivnih problema, posebno žene, piše Science direct.
Biomarkeri u krvi: niske razine magnezija u serumu povezane su s Alzheimerovom bolešću, dok su rezultati za cerebrospinalnu tekućinu i druge biomarkere manje jasni. Serum je i dalje najčešće korišten pokazatelj jer odražava razinu aktivnog ioniziranog magnezija.
Omjer kalcija i magnezija: kalcij i magnezij konkuriraju za apsorpciju, pa neuravnotežen unos može utjecati na funkciju mozga. Studije pokazuju da optimalni omjer kalcija i magnezija u prehrani može smanjiti rizik od demencije i poboljšati rezultate kognitivnih testova.
S druge strane, dugoročne studije nisu uvijek potvrdile jasnu povezanost između unosa magnezija i demencije, a razlike mogu ovisiti o omjeru kalcija i magnezija u prehrani. Naime, kalcij i magnezij "natječu" se za apsorpciju, pa uravnotežen unos obaju minerala može biti važan za optimalno djelovanje.
Biomarkeri magnezija i mozak
Količina magnezija u krvi može biti koristan pokazatelj zdravlja mozga. Niska razina magnezija u serumu povezuje se s Alzheimerovom bolešću, iako se rezultati razlikuju za cerebrospinalnu tekućinu i druge biomarkere. To sugerira da praćenje razine magnezija u krvi može pomoći u procjeni rizika od kognitivnog propadanja.
Što znamo i što još treba istražiti
Magnezij je obećavajući faktor u očuvanju mozga i prevenciji kognitivnog propadanja, ali još nije konačno dokazan lijek ili "čarobna tableta". Ipak, neke praktične preporuke već se mogu izvući: uravnotežena prehrana bogata magnezijem (orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, zeleno lisnato povrće) može pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija, praćenje omjera kalcija i magnezija u prehrani važno je za optimalnu apsorpciju i funkciju mozga, a dodaci magnezija mogu biti korisni kod dokazanog manjka, ali dugoročni učinci još se istražuju.
Dosadašnje studije ukazuju da magnezij ima potencijalnu ulogu u zaštiti mozga, ali dokazi još nisu konačni. Potrebna su velika istraživanja koja će pratiti dugoročni unos magnezija iz hrane i dodataka, razne biomarkere, kao i interakciju s drugim nutrijentima poput kalcija.
Zaključno, magnezij je obećavajući, ali i dalje relativno neistražen faktor u očuvanju kognitivnog zdravlja. Redovita, uravnotežena prehrana, uz praćenje unosa magnezija, mogla bi biti jednostavan korak u prevenciji demencije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....