Znanstvenici proučavali najstariju ženu svijeta i otkrili zašto je bila ‘imuna‘ na starost: ‘Sada znamo ključ....‘

Glumica Joan Collins je rekla da su "godine samo broj", a najnovije znanstveno istraživanje daje snažnu potporu toj tezi. Detaljna biološka analiza Marije Branyas Morere, koja je do svoje smrti prošle godine u 117. godini bila najstarija osoba na svijetu, otkrila je iznenađujuću činjenicu: ekstremna starost ne mora nužno značiti propadanje mozga i nakupljanje kroničnih bolesti.

Marija Branyas Morera bila je "iznimka koja potvrđuje pravilo" da s godinama postajemo sve bolesniji. Upravo je ta neobična otpornost, želja da se odvoji starost od bolesti, potaknula dr. Manela Estellera s Instituta za istraživanje leukemije Josep Carreras u Barceloni da provede opsežne testove, piše The Guardian.

"Uobičajeno je pravilo da s godinama postajemo bolesniji, ali ona je bila iznimka i željeli smo razumjeti zašto," izjavio je dr. Esteller. "Prvi put smo uspjeli odvojiti starost od bolesti."

Žena koja je preživjela sve ratove i COVID-19

Sama Branyas, rođena u San Franciscu 1907. godine, pozvala je znanstvenike da je proučavaju godinama prije smrti. Preživjela je dva svjetska rata, Španjolski građanski rat i pandemiju COVID-19, od kojeg se uspješno oporavila u 113. godini. Njezina biografija stoga nije samo povijesna crtica, već izvanredan model ljudske otpornosti.

Koristeći uzorke krvi, sline, urina i stolice prikupljene godinu dana prije njezine smrti, Estellerov tim stvorio je najdetaljniju sliku biologije jednog super-stogodišnjaka. Analizirani su genetika, aktivnost gena, razina proteina, nusprodukti metabolizma i raznolikost crijevnih mikroba.

Znanstvena otkrića: Zaštitni geni i kratki telomeri

Testovi su pokazali jasne znakove duboke starosti:

- Ekstremno kratki telomeri: Zaštitne kapice na krajevima kromosoma bile su iznimno kratke, što je jasan znak stanične starosti.

- Stari imunološki sustav: Imunološki sustav pokazivao je sklonost upalama i sadržavao je mutacije koje obično vode leukemiji.

Međutim, njezina je zaštita bila izvanredna. Esteller objašnjava da su je upravo ti iznimno kratki telomeri možda štitili od raka, ograničavajući daljnju, potencijalno opasnu diobu stanica. Njezin DNK sadržavao je varijante gena koje su štitile srce i mozak od bolesti i demencije. Također, imala je vrlo niske razine upale u tijelu i učinkovit metabolizam kolesterola i masti.

"Sve je to ključno jer je povezano s bolestima koje su tipične za starije osobe i na kraju vas ubiju," naglasio je Esteller, zaključujući da je njezino tijelo bilo opremljeno iznimnim biološkim obrambenim sustavom.

Biološki mlađa desetak godina

Koristeći takozvane epigenetske satove za praćenje ekspresije gena, tim je procijenio njezinu stvarnu, biološku dob. Zaključak je zapanjujući: Branyas je bila najmanje 10 do 15 godina biološki mlađa od svoje kronološke dobi. I njezin crijevni mikrobiom bio je iznenađujuće "mlad", bogat korisnom bakterijom Bifidobacterium.

Uz genetiku, znanstvenici ističu i njezine životne navike: nije bila pretila, jela je puno jogurta, nije pušila ni pila alkohol te je održavala bogat društveni život.

Ovo bogatstvo informacija znanstvenicima sada služi kao putokaz za razvoj novih terapija. Cilj nije samo produljiti život, već osigurati da to produljenje bude kvalitetno i zdravo. Profesor João Pedro de Magalhães sa Sveučilišta u Birminghamu slaže se: "Ovi iznimni slučajevi mogli bi pružiti tragove o mehanizmima starenja i o ciljevima za razvoj intervencija koje bi svima omogućile dulji, zdraviji život."