Nedavna studija objavljena u časopisu Applied Physiology, Nutrition, and Metabolism donosi moguće važna saznanja o nutricionizmu i njegovu utjecaju na zdravlje ljudi. Koristeći podatke iz Third National Health and Nutrition Examination Survey (NHANES III), ova analiza donosi nove, rigoroznije zaključke o utjecaju unosa životinjskih i biljnih proteina na smrtnost i rizike od bolesti, uključujući rak. Istraživanje je posebno značajno jer koristi napredne statističke metode koje su, navode autori, preciznije od prethodnih studija. S njima se dio znanstvenika slaže, dok dio i dalje tvrdi da sve treba detaljnije proučiti...
No, sve u svemu iznenađujuće je da rezultati pokazuju da uobičajeni unos životinjskih proteina nije negativno povezan sa smrtnosti od bilo kojeg uzroka, uključujući rak i bolesti srca. To znači, ako se taj zaključak pokaže kao validan, da jedenje mesa nije povezano s povećanim rizikom od smrti kao što su to ranije tvrdile neke visoko citirane studije. Naprotiv, ova rigorozna analiza upućuje na to da konzumacija mesa navodno može imati čak i zaštitni učinak u smislu smanjenja rizika od raka. I tu je nastao okršaj dvije struje znanstvenika koji zastupaju sasvim oprečna mišljenja.
Širi kontekst i implikacije
Ova nova studija dolazi u vrijeme kada se javno mnijenje i znanstveni prijedlozi često sukobljavaju u pitanju mesa i zdravlja. Ranija istraživanja često su povezivala visoki unos životinjskih proteina s povećanim rizicima od bolesti i smrti, što je dovodilo do savjeta o smanjenju konzumacije mesa. Sada su znanstvenici napredovali korištenjem sofisticiranijih metoda koje daju preciznije odgovore, pa ove nove spoznaje mijenjaju pogled na nutritivne preporuke. Može li ovo utjecati na buduće smjernice o prehrani i prevenciji raka? Ovisi...
Rezultati studije i njihova važnost
Studija je, kao što smo rekli, pokazala da uobičajeni unos životinjskih proteina nije povezan s povećanim rizikom od smrti zbog raka, srčanih bolesti ili ukupne smrtnosti, što navodno opovrgava brojne prethodne tvrdnje u zdravstvenoj zajednici. Ali sve to treba detaljnije provjeriti, provesti nove analize... Koristeći sofisticirane statističke modele, istraživači su, sami tvrde, uspjeli razjasniti da je unos mesa zapravo neutralan ili u nekim slučajevima zaštitni. Ovo je značajno jer upućuje na potrebu moguće revizije prehrambenih smjernica koje su prethodno upozoravale na potencijalnu štetnost životinjskih proteina, te pruža znanstvenu podlogu za uravnotežen unos mesa kao dijela zdrave prehrane.
Reakcije stručnjaka, javnosti i implikacije za budućnost
Ova studija izazvala je veliki odjek u nutricionističkoj i medicinskoj zajednici. Mnogi stručnjaci pozdravljaju korištenje rigoroznijih metoda mjerenja unosa hrane kao važan korak u preciznijem razumijevanju prehrane i zdravlja. Ipak, postoje i oni koji pozivaju na oprez u tumačenju, naglašavajući da prehrambene preporuke trebaju biti individualizirane i temeljene na cjelokupnom životnom stilu, a ne samo unosu proteina.
Šira javnost reagirala je oduševljeno, pogotovo oni koji su prethodno bili skeptični prema strogoj zabrani mesa u prehrani. Studija može potaknuti promjene u javnom zdravstvu i nutricionističkim smjernicama, te dati poticaj za daljnja istraživanja u tom području. Konačno, ovaj rad pokazuje koliko su važne kvalitetne, statistički rigorozne analize u oblikovanju vjerodostojnih zdravstvenih preporuka za populaciju.
No, postoji jedna kvaka. I dalje se smatra da prerađeni mesni proizvodi, koji uključuju salame, kobasice, šunku, paštete, slaninu i druge mesne proizvode koji su konzervirani ili promijenjeni u okusu i teksturi dodavanjem različitih aditiva, i dalje predstavljaju itekakav rizik za zdravlje ako se redovno konzumiraju.
Česti aditivi uključuju nitrate i nitrite koji se koriste kao konzervansi i za očuvanje boje mesa. Osim toga, dodaju se sol, dimljenje, začini i drugi konzervansi.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preko Međunarodne agencije za istraživanje raka (IARC) klasificirala je prerađene mesne proizvode kao kancerogene za ljude (skupina 1). To znači da postoje dokazi da konzumacija prerađenih mesnih proizvoda povećava rizik od razvoja raka, posebno raka debelog crijeva.
Glavni problem proizlazi iz toga da nitrati i nitriti mogu u tijelu formirati kancerogene tvari nazvane N-nitrozamini, koje mogu oštetiti DNK stanica u crijevima, što dugoročno može dovesti do raka. Također, dimljenje mesa može dodati dodatne kancerogene spojeve.
I što onda na kraju napraviti?
Savjet stručnjaka je da jedemo umjereno, jedan dan meso, drugi dan ribu... I sve garnirano s puno povrća, malo šećera, rafiniranih ulja i što manje salama i tvorničkih proizvoda. Jesti što više prirodno i neprerađeno. Naravno, sve ovo ne vrijedi ako vam je nutricionist ili liječnik naložio drukčiju prehranu, a sve sukladno vašem stanju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....