Bliži nam se drugo izdanje "Festivala grintanja", u organizaciji Slobodne Dalmacije, kada će naši grintavi gosti ponovo pametovati i pronalaziti razloge za prakticiranje ove drevne dalmatinske vještine.
Pripremili smo nove tematske cjeline oko kojih će se 12. ožujka pokrenuti grintava rasprava s ciljem očuvanja ključnog dijela splitske nematerijalne baštine. Grintanje je, htjeli to priznati ili ne, dio identiteta svakog Dalmatinca, makar u tragovima. Istina, ima i onih koji se kunu da nikad nisu loše volje, ali i oni će, kad-tad, zagrintati.
Ono što je specifično za Split jest to da je grintanje dio i našeg kolektivnog identiteta, pa će neki pridjev grintav zapravo shvatiti kao kompliment, jer se njime potvrđuje pripadnost Splitu i Dalmaciji. Kod nas se ne grinta jer je sve loše, nego zato što se može, jer je to naš način komunikacije i ispušni ventil.
O riječi grintanje više nam je kazala izv. prof. dr. sc. Jagoda Granić, koja se godinama bavi temama iz semantike i sociolingvistike, a dobro znamo da je grintanje društveni fenomen pa teško da postoji relevantniji sugovornik. Grintanje se često obilježava kao regionalizam, ali profesorica Granić smatra da se taj izraz više ne može vezati isključivo za Dalmaciju jer ga zbog učestale upotrebe gotovo svi razumiju.
Nizozemski grind
- Etimološki gledano, riječ grintanje potječe iz njemačkog jezika od Grind, grinta, što doslovno prevedeno znači krasta. Stoga i prvotno značenje riječi grintav zapravo znači biti krastav, neugledan, slab, kržljav, koji loše izgleda. To je, semantički kazano, primarno značenje. Od riječi grinta, osim grintav i grintanje, nastale su i ostale riječi, kao što su grintajući, grintavac, grintalo... Kad danas govorimo o značenju riječi grintati, spomenuta krasta uopće nam ne pada na pamet. Zanimljiva je poveznica i s nizozemskim jezikom u kojem grind ima značenje šljunka, grubog pijeska ili krupno mljevenog brašna. To je zanimljivo jer se u Splitu ponekad za onog koji grinta kaže i da "mlije" – govori profesorica Granić.
I dok je grintanje, odnosno grinta prvotno označavala nešto neugledno, krastavo i kržljavo, u semantičkom je smislu došlo do potpunog pomaka, riječ je dobila nova značenja.
- Grintati znači zanovijetati, stalno prigovarati bez valjanog razloga, kukati, žaliti se na druge ljude i neprilike, iskazivati nezadovoljstvo, opet zbog nečega ili nekoga. Grintaju i djeca kad lagano plaču bez nekog razloga. Grintav je čovjek koji je stalno mrzovoljan, lošeg raspoloženja, koji je prgav u svom habitusu ili mentalitetu ili vrlo osjetljiv čovjek kojem sve smeta. Grintavci i tzv. dežurna grintala stalno prigovaraju, nikad im ništa nije dobro, a u nekim slučajevima namjerno traže razlog kako bi mogli nekoga kuditi ili izraziti svoje nezadovoljstvo.
Grintanje je i gunđanje, cjepidlačenje i kvocanje koje ne prestaje, a može se tumačiti i kao čangrizavost. Osoba koja je grintava, osim što je sitničava, može biti i zajedljiva, a s obzirom na to da je grintanje proces koji zna potrajati, kod sugovornika može izazvati dosadu. Grintavac je na neki način asocijalan, nije raspoložen za druženja, a osim što može biti prgav, može biti i vrlo prkosan – objašnjava profesorica Granić.
‘To je i vrlina...‘
Kaže i da osobu koja je grintava možemo opisati i kao razdražljivu, što se u našim krajevima nerijetko veže uz pojavu južine. U nekim kontekstima grintavac može biti i vrlo simpatičan, posebno ako se u grintanju referira na samog sebe.
- To je zapravo najveća vrlina, da se u grintanju možemo i šaliti na vlastiti račun. Ljudi koji mogu tako govoriti o svojim manama, pokazuju da su širokoumni i inteligentni, vrlo mudri i lucidni jer tako preduhitre ostale. Potencijalnu “štetu” okrenu u svoju korist tako da, umjesto drugih, prigovore sami sebi. Treba i to znati – govori profesorica Granić.
Rječnik Bratoljuba Klaića navodi i zanimljiv podatak koji govori o ukorijenjenosti ove riječi u našem jeziku. Grintavci se prvi put spominju u 16. stoljeću i to u djelu "Dundo Maroje" Marina Držića.
- U Držićevoj renesansnoj komediji spominju se "grintavci bez dinara". Dakle, ova riječ u našem jeziku sigurno postoji od sredine 16. stoljeća. No osim sveprisutnog grintanja, na sjeveru ćete čuti i jamrati, prema njemačkom Jammern, a u Zagrebu će još kazati i njurgati, cendrati, cmoljiti. U splitskom govoru u upotrebi je i riječ brontulati, od talijanskog brontolare, što znači gunđati, prigovarati, mrmljati – kaže profesorica Granić.
Prijevod "grintanja" na engleski bio bi grumbling ili moaning, uz napomenu da moaning više označava kukanje, dok se u jidišu koristi kvetching za opis stalnog prigovaranja. Treba uzeti u obzir i da grintanje može imati i rugalačke konotacije, ali naravno sve ovisi o kontekstu.
Identitet Splita
- Uz grintanje se može, u semantičkom smislu, mnogo toga konotirati. Sve ovisi o namjerama govornika i o kontekstu. U grintanju je moguće poslati i suptilnu poruku te izraziti nezadovoljstvo zbog nečega. Dakle, sadrži sve elemente komunikacije. U danom trenutku možda je sama namjera prikrivena. Je li hotimično prikrivena ili nije, o tome bi se dalo razgovarati iz sociolingvističke, pragmalingvističke i psiholingvističke perspektive - tvrdi profesorica Granić.
Ponekad grintanje može biti samo sebi svrha, u situacijama kad ljudi govore samo da bi govorili ili žele skrenuti pozornost samo na sebe.
- Ako govorimo samo da bismo govorili, onda je tema u drugom planu, šaljemo poruku za koju je upitno hoće li do ikoga doći i želi li je uopće itko čuti. To je općenito problem koncepta "l‘art pour l‘art", u ovom slučaju govora bez svrhe i cilja, koji služi tek za popunjavanje praznine – naglašava profesorica Granić.
- "Festival grintanja" zasigurno će na svoj način podcrtati identitet Splita i sigurna sam da će nas sve oraspoložiti i zabaviti, ali i osvijestiti da o nekim temama razmišljamo na isti način. To su ona identitetska prepoznavanja. Dakako, neke teme mogu se sagledati iz duhovitog, humorističnog ili ironičnog kuta, ali sve ovisi o tome na koji ćemo način o tome progovoriti, tj. grintati. Znate kako se kaže, sarkazam može biti ubojit, ali može biti i vrlo elegantan, a da nikoga ne uvrijedite.
Grintanje često simbolizira i stav, mada smatram da možemo imati stav čak i ako se, s vremena na vrijeme, i slažemo s nekim, a ne da stalno grintamo. No u Splitu je "uvik kontra" poznata mantra, modus vivendi, a upravo to i jest grintanje – zaključuje profesorica Granić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....