Jednostavno snimanje mozga u četrdesetim godinama moglo bi otkriti koliko brzo vaše tijelo stari te koliko dugo ćete još poživjeti.
Znanstvenici sa Sveučilišta Duke otkrili su da obavljanje pregleda mozga magnetskom rezonancom u srednjoj životnoj dobi može točno odrediti tempo biološkog starenja (brzinu starenja vašeg tijela u odnosu na stvarnu dob), što liječnicima omogućuje da predvide pojavu nekoliko bolesti, uključujući Alzheimerovu bolest, piše Daily Mail.
Kako prenosi Jutarnji, istraživači su tijekom studije povezali brže starenje s fizičkim promjenama u mozgu koje se obično vide kod starijih osoba, posebno onih koje doživljavaju kognitivni pad.
Znanstvenici su razvili alat pod nazivom DunedinPACE, koji nakon skeniranja izračunava pacijentov ‘tempo starenja‘ analizirajući čimbenike poput površine i volumena sive tvari te veličine određenih područja mozga poput hipokampusa.
U Dunedinskoj studiji sudjelovalo 860 ljudi
Rezultati su otkrili da ljudi za koje je utvrđeno da stare najbržim tempom imaju 18 posto veću vjerojatnost da će im biti dijagnosticirana kronična bolest u sljedećih nekoliko godina. Osim toga, ti su ljudi imali i 40 posto veću vjerojatnost da će u tom vremenskom okviru i umrijeti u usporedbi s onima koji stare sporije.
‘Ono što je stvarno sjajno u vezi s ovim jest to što smo uspjeli odrediti koliko brzo ljudi stare koristeći podatke prikupljene u srednjoj dobi i to nam pomaže predvidjeti dijagnozu demencije‘, rekao je Ahmad Hariri, profesor psihologije i neuroznanosti na Sveučilištu Duke.
DunedinPACE je otkrio i da su ljudi čiji su snimci mozga pokazali brže starenje postizali lošije rezultate na testovima pamćenja i razmišljanja te je kod njih zabilježeno veće smanjenje hipokampusa, područja mozga povezanog s pamćenjem.
Manji volumen hipokampusa povezan je s bržim kognitivnim padom, dok su veći volumeni ventrikula (prostora ispunjenih tekućinom u mozgu) povezani s lošijim zdravljem nakon srednje dobi.
Srčani, moždani, bolesti pluća
Osobe koje brže stare također su imale veću vjerojatnost da će kasnije u životu razviti zdravstvene probleme poput slabosti, srčanog udara, bolesti pluća ili moždanog udara.
Hariri je naglasio i kako se način na koji starimo "prilično razlikuje od toga koliko smo puta zaokružili oko Sunca", odnosno koliko godina imamo.
Uz studiju je stvoreno nekoliko računalnih algoritama koji služe kao takozvani ‘satovi starenja‘, ali ti se programi obično temelje na podacima ljudi svih dobnih skupina, uzetih u jednom trenutku njihova života. Nova studija, objavljena u časopisu Nature Aging, usredotočila se na sudionike u dobi od 45 godina, zbog čega su dobiveni ujednačeniji rezultati.
Debljina korteksa
Softver pod nazivom FreeSurfer mjerio je 315 različitih značajki mozga, uključujući debljinu korteksa, odnosno vanjskog sloja mozga. Tanja područja korteksa mogla bi ukazivati na brže starenje ili trošenje.
‘Veza između starenja mozga i tijela prilično je uvjerljiva‘, rekao je Hariri i dodao da je veza između tempa starenja i demencije bila jednako jaka kod ljudi različitih rasa i iz različitih ekonomskih sredina, prenosi Jutarnji.
Naime, Dunedinska studija uključivala je i sudionike s niskim prihodima, kao i one nebijele rase, a sudionici su došli iz raznih područja - od Latinske Amerike do Ujedinjenog Kraljevstva.
MRI snimke su također mjerile čimbenike poput omjera intenziteta signala sive i bijele tvari, pri čemu je bijela tvar ožičenje mozga koje povezuje različita područja.
Promjena u ovom omjeru može pokazati razlike u zdravlju moždanog tkiva i koliko dobro mozak funkcionira kako starite.
Veličina hipokampusa
Istraživači su primijetili da se veličina hipokampusa osobe također može smanjiti s godinama ili uslijed bolesti poput Alzheimerove bolesti.
Dakle, manji hipokampus može signalizirati brže starenje ili veći rizik od demencije, posebno među ljudima koji su tek u četrdesetima. S druge strane, ventrikuli, prostori ispunjeni tekućinom u mozgu, često se povećavaju kada se moždano tkivo oko njih smanjuje - što je još jedan znak uznapredovalog starenja ili problema sa zdravljem mozga.
Tim sa Sveučilišta Duke zatim je pregledao snimke mozga 624 osobe u dobi od 52 do 89 godina koje su sudjelovale u sjevernoameričkoj studiji o riziku od Alzheimerove bolesti.
Utvrdili su da su osobe koje su najbrže starile imale 60 posto veću vjerojatnost da će razviti demenciju u kasnijim godinama.
Oni su također dosta ranije počeli patiti od problema s pamćenjem i razmišljanjem od onih za koje je utvrđeno da sporije stare.
Mozak 30-godišnjaka u tijelu 45-godišnjaka
Mozgovi osoba koje sporo stare izgledaju mlađe i zdravije nego što se očekivalo, poput mozga 30-godišnjaka u tijelu 45-godišnjaka.
Njihovi mozgovi imaju deblji korteks ili veći hipokampus i pokazuju manje znakova trošenja.
Također su imali manju vjerojatnost razvoja kroničnih bolesti, što znači da su obično imali dulji životni vijek od osoba koje brzo stare.
Kada su znanstvenici vidjeli te rezultate, "vilica im je pala do poda", rekao je Hariri.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....