U ‘Slobodnoj Dalmaciji‘ sam od 1992. godine, od 1. lipnja, kada sam počeo raditi kao honorarac, a jedan od prvih zadataka na koji me je pokojni Omer Jureta poslao, bio je – ‘Ajde, mali, idi vidi kod ovih naših ugostitelja, kakva im je sezona, ima li turista, kako su zadovoljni?
Naravno, podaci s kojima sam se vratio bili su – katastrofa. Ne samo da turista nema – rat je, kako će ih i biti (?) – nego i ono malo što ih je bilo, nije ništa trošilo.
– Česi donose sve sa sobom, u gepeku od auta, u nas ništa ne kupuju. Čak ni pomidore! Ni u kafić ne idu, paktreger im je pun limenki Kozela! Čak i svoj toalet papir sa sobom donose, vele da je jeftiniji nego kod nas – jadali su mi se.
Zvuči poznato, zar ne?! Zato što navlas iste žalopojke slušamo svi i dan danas, nakon trideset i više godina, sa svakom novom turističkom sezonom koja počne u stilu "nigdi nikog i nikad gore. Promet? Bolje da ne pitaš! Sigurno je 30 posto lošiji nego lani!"
Samo sad više nisu u prvom planu Česi, za koje smo preskupi, nego Nijemci, za koje smo postali – zamislite to – preskupi. Jer, ni oni nisu više tako bogati kao prije ili mi nismo siromašni kao što smo bili?
Berićetni rujan
Zato, iskren da vam budem, ni ovogodišnje "plakanje mižerje" nisam shvaćao previše ozbiljno. Cijela je Hrvatska, ovisna o turizmu ko seljaci s Anda o koki, drhtala čekajući podatke iz same špice sezone, grozničavo brojeći čak i šugamane na plažama – ‘lani u ovo doba nisi nigdje moga ni iglu staviti‘ – dobro upućeni spominjali su čak dvoznamenkasti pad...
Da bi kad su objavljeni službeni podaci, ispalo da smo u usporedbi s lanjskom sezonom ‘tu negdje‘.
Šibensko-kninska županija imala je 2024. godine 6,6 milijuna noćenja, a ove godine je ispalo da je to u srpnju i kolovozu bilo nešto manje – nekih dva posto u odnosu na lanjski. Pa se digla graja. No, zaboravilo se nešto drugo.
Da ni špica, odnosno kolovoz nije više što je nekad, u doba ferragosta bio!
Anita Franin Pećarica, prva žena Turističke zajednice Vodica, koje su malo misto, odnosno gradić, ali u turističkom smislu velegrad s 2 800 postelja u hotelskom i čak 18 tisuća postelja u privatnom smještaju, veli nam da se već nekoliko zadnjih sezona – a ove pogotovo – osjeća kako je rujan zapravo, "novi kolovoz".
– ‘Kalendarski je prvi dan jeseni, a vrijeme je kao da je ljeto. More je odlično za kupanje, nema gužvi, na plažama je mjesta koliko hoćete, i gosti koji nam sada dolaze mogu u potpunosti koristiti sve one sadržaje koje smo godinama za njih pripremali i svu onu turističku infrastrukturu u koju smo ulagali godinama. A to je outdoor turizam, pješačenje, korištenje biciklističkih staza, welnessi, zdravstveni turizam, s čitavim nizom klinika – imamo čak tri dentalne – koje rade izvrstan posao ne samo za sebe nego i za čitav vodički turizam. Imamo i novu sportsku dvoranu koja može primiti brojne grupe za rehabilitaciju, pa onda kongresni turizam u hotelu "Olympija" koji ima veliku salu za kongrese, od kojih cijelo mjesto i ugostitelji u predsezoni i posezoni imaju velike koristi, a ne samo hotel. Sve to dovelo je praktički do toga da se nama sezona produžila ne samo na šest mjeseci, nego i više, idemo prema cjelogodišnjem turizmu što nam je i cilj – kazala nam je Anita Franin Pečarica, ističući kako u tom kontekstu i stagnacija broja turista koja se primjećuje u samoj špici sezone – kraj srpnja i početak kolovoza – ne mora nužno značiti lošu vijest.
Zato je predsezona, znači prvih šest mjeseci ove godine, rasla za čak deset posto, a i posezona je dobra.
Na koncu godine će ispasti, predviđa iskusna turistička djelatnica, da će sezona biti na nivou lanjske – plus minus dva posto.
Izbjegavaju sunce
U prijevodu, to znači da je prošlo vrijeme kada su svi rasli, i kada se u srpnju i kolovozu, zbog masovnosti, mogla iznajmiti svaka šupa i rupa. Danas rastu samo oni koji ulažu u kvalitetu, a ostali, ako misle opstati, moraju s njima hvatati korak! Sunce i more sami po sebi više ne garantiraju ništa. Ali, novi betonski Skate park, za ‘skejtere‘, BMX vozače i sve ekstremne sportove, najveći u Dalmaciji a možda i u Hrvatskoj, u koji su Vodičani vizionarski investirali strašna je stvar, jer je to sadržaj zbog kojeg brojni turistički nomadi potegnu put Vodica tijekom cijele godine.
I u Šibeniku je,veli nam ‘diretur o turizma‘, odnosno gradskog TZ-a, Dino Karađole, primjetan vodički obrazac.
Grad Šibenik ostvario je od 1. siječnja pa do 10. rujna na cijelom svom području 285 324 komercijalna dolaska, što je 8,5 posto više nego lani, a što se tiče komercijalnih noćenja njih je lani ostvareno 1 312 826, što je pet posto više nego lani.
– Što nam najviše fali? Nedostatak kvalitetnog hotelskog smještaja, koji bi nam pomogao da premostimo sezonalnost, i počnemo raditi cijelu godinu. Naša najveća kvaliteta su povijesna, prirodna i kulturna baština, po kojoj smo prepoznatljivi i na kojoj smo, uz brojne festivale i događaje izgradili ponudu po kojoj se izdvajamo od svih drugih većih turističkih mjesta na Jadranu‘ – mišljenja je Karađole.
Takav tip turizma naročito privlači goste s Dalekog Istoka koje za razliku od drugih dolaze u ‘pred‘ i ‘po‘ sezoni – Japan, Kina, Južna Koreja, Tajvan.
– Oni sunce čak i izbjegavaju, ali zato vole kulturne znamenitosti, prirodu, povijest, tvrđave, katedralu, Svetog Nikolu, rijeku Krku i Kornate. To su vrlo, vrlo kvalitetni gosti, osobito Japanci, istaknuti će direktor TZ grada Šibenika – ‘ veli. U prijevodu, što bi rekao Strikan za sebe i netjeka kad su sjeli u "Bellevue": "Mi smo gosti od troška, a ne belle figure".
Ono što Vodice imaju u Olympiji, to Šibenik ima u Solarisu, koji je ulaganjem u konvekcijski centar digao svoj kongresni turizam te investicijom u natkriveni Aqua park s welnesom – prvi takav u Hrvatskoj – kao i svoje i šibenske turističke brojke u nebesa.
Često ponavljam, pa ću i ovaj put: kad bi imali u centru grada još barem jedan pravi hotel svjetske razine garantiram da bi nam sezona trajala cijelu godinu! Nešto kao Hyatt u Zadru, koji ima 133 sobe! Da nam se barem obnovi zapuštena i derutna ‘Krka‘, u jedan luksuzni hotel s pet zvjezdica, to bi cijeli Šibenik izbrendiralo kao cjelogodišnju destinaciju – pogađa Karađole u bit stvari. Pa već imamo dva UNICEF-ova lokaliteta u gradu i dva Nacionalna parka, Kornate i Krku, koje dolaze obići brojni ‘selebovi‘. I što sad očekujemo? Da će oni umjesto u hotelu s pet zvjezdica spavati u Mare na Građi, na ‘šuštama iz prošlog stoljeća i s mobiljom iz Mobilije Osijek?! Doći će i proći, ali neće ostati!
Izvrsni rezultati
A da su podaci, ma koliko brojke bile egzaktne relativna stvar, potvrdio nam je i Krešimir Šakić, direktor TZ Šibensko – kninske županije.
– Doa sad je u 2025. godini na području Šibensko -kninske županije ostvareno oko 1.005.000 turističkih dolazaka i oko 6.195.000 noćenja što predstavlja porast od oko 3,6 posto u dolascima i 0,5 posto u noćenjima.
Jedini mjesec koji je zabilježio značajniji pad noćenja bio srpanj, dok se kolovoz otprilike zadržao na razini lanjskog prometa. Ostali mjeseci su ostvarili rast pri čemu su neki predsezonski mjeseci imali i vrlo značajan, dvoznamenkasti plus. Bolji turistički promet primjećujemo i u rujnu.
Može se zaključiti da se polako, ali sigurno krećemo u smjeru ostvarivanja jednog od važnijih ciljeva naše turističke politike, a to je smanjenje sezonalnosti, iako je cijela ŠKŽ još uvijek dominantno ljetna turistička destinacija – kaže Šakić.
Šakić će reći i to da najbolji rezultat – s rastom od šest posto - ostvaruju hoteli. Kampovi su ostvarili porast od oko 2 posto dok je smještaj u domaćinstvu zabilježio pad od oko 2 posto noćenja.
Ovo je također trend koji je prisutan već neko vrijeme, a koji ukazuje na to kako profesionalci ostvaruju bolji rezultat od onih kojima je turizam dopunska djelatnost. Naravno, ne treba generalizirati i treba biti svjestan činjenice da među pružateljima usluga u domaćinstvu također postoje izvrsni i turizmu jako posvećeni domaćini koji ostvaruju izvrsne rezultate –diplomatski će Šakić.
Emitivna tržišta
Na prvom mjestu u Šibensko-kninskoj županiji su domaći turisti (oko 1.150.000 noćenja), a zatim slijede Nijemci (oko 895.000 noćenja), Poljaci (oko 606.000 noćenja) i Slovenci (oko 585.000 noćenja). Redoslijed prva četiri emitivna tržišta je ostao isti kao i prethodnih godina pri čemu su Nijemci i Poljaci ostvarili blagi pad, a domaći turisti i oni iz Slovenije blagi rast.
Ono što raduje je činjenica da se turizam hvata i uzvodno, uz Krku! Unutar same Šibensko-kninske županije najveći porast noćenja su ostvarili Knin (oko 20 posto), područja bez lokalnih turističkih zajednica u izravnoj nadležnosti TZ Šibensko-kninske županije (oko 18 posto), Zlarin (oko 9 posto) i Skradin (oko 6 posto). Od turistički razvijenijih područja najveći porast noćenja je ostvario Grad Šibenik (oko 5,5 posto), iznosi Šakić, koji, kad razmišlja o daljnjem turističkom razvoju županije misli navlas isto kao i naši prethodni sugovornici – truditi se maksimalno zadržati i intenzivirati postojeći trend rasta turističkog prometa izvan glavne sezone i u turistički manje razvijenim područjima županije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....