Molim?! Uvozimo mrkvu iz ove države? Znate li uopće gdje je? ‘Čitamo deklaraciju i ne vjerujemo. Ovo je ozbiljno!‘

Objava stranice ‘Halo, inspektore‘ ponovno je uzburkala javnost nakon što su upozorili na, kako tvrde, zabrinjavajući uvoz povrća iz udaljenih zemalja, među kojima se našla i mrkva iz Surinama.

Fotografija proizvoda izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama jer je mnoge iznenadila činjenica da Hrvatska uvozi mrkvu čak iz male južnoameričke države za koju dio građana ni ne zna gdje se nalazi.

Iz inicijative upozoravaju kako domaća proizvodnja mrkve pokriva tek dio potreba hrvatskog tržišta, zbog čega trgovci sve više posežu za uvozom. Problem, smatraju, nije samo u velikim količinama uvozne robe nego i u činjenici da dio proizvoda dolazi iz takozvanih trećih zemalja izvan Europske unije, gdje su pravila o korištenju pesticida često blaža nego unutar EU.

Posebno su izdvojili Tursku i Egipat, države koje su posljednjih godina više puta bile predmet upozorenja europskog sustava brzog uzbunjivanja za hranu (RASFF) zbog pronađenih nedopuštenih pesticida u voću i povrću.

Opasan klorpirifos

Među najspominjanijim kemikalijama nalazi se klorpirifos, insekticid koji je Europska unija zabranila zbog moguće povezanosti sa štetnim utjecajem na živčani sustav i razvoj mozga kod djece.

Prema podacima europskih kontrolnih sustava, brojne pošiljke voća i povrća iz pojedinih trećih zemalja posljednjih su godina zaustavljene na granicama EU upravo zbog prisutnosti zabranjenih ili prekomjernih količina pesticida.

Iz ‘Halo, inspektore‘ tvrde i da dodatni problem predstavlja prikrivanje stvarnog podrijetla robe. Upozoravaju kako se dio uvoznog voća i povrća ponekad prezentira kao domaći proizvod, čime se potrošačima uskraćuje pravo na jasnu informaciju o tome što kupuju i odakle hrana dolazi.

“Kupac ima pravo znati dolazi li povrće iz Slavonije ili iz zemlje u kojoj se koriste kemikalije zabranjene u Europi”, poručili su.

Podaci o uvozu dodatno otvaraju pitanje stanja domaće poljoprivrede. Hrvatska godišnje uveze više od 15 tisuća tona mrkve, dok domaća proizvodnja ne uspijeva zadovoljiti potrebe tržišta.

Najviše mrkve uvozimo iz Srbije, a značajne količine dolaze i iz Nizozemske, Italije, Austrije i Slovenije.

Kritičari upozoravaju da takva ovisnost o uvozu dugoročno slabi domaću proizvodnju i otvara prostor za tržišne manipulacije, dok građani sve češće postavljaju pitanje koliko zapravo mogu vjerovati deklaracijama na policama trgovina.

Evo i nekih od komentara.

- Ako niste znali Surinam je udaljen samo 8000 km od naših polica... -

- Zar nije bilo rečeno da ne možemo uvoziti iz zemalja koje nisu u EU? -

- Surinam je bas poljoprivredna zemlja. Bojim se da je uvoznici nisu vidjeli ni na karti.... -

- Poznanik je godinama radio u Surinamu, tropska klima, vlaga 100 posto i vrućina. Idealno za mrkve uzgajati -

- Onda se čudimo da smo među prvima u Europi po malignim bolestima -