Nova pljuska potrošačima, nakon shrinkflacije stigla i cheapflacija! Opasan trend najteže pogađa one s nižim primanjima

Poslije shrinkflacije, stigla nam je i cheapflacija, pišu na stranici "Halo, inspektore" te objašnjavaju što to znači.
Njihovu objavu prenosimo u cijelosti:

"Sve češće nas pitate o novim primjerima zakidanja potrošača, promjenama kvalitete proizvoda, smanjenju broja ili zapošljavanju stranog, jeftinijeg osoblja u restoranima i hotelima: ‘Pa što nam to rade?‘

Ako niste znali, takva najnovija vrsta novog ‘trenda‘ u trgovini, turizmu, ugostiteljstvu... zove se ‘cheapflacija‘.

Engleska riječ ‘cheapflation‘ (hrv. čipflacija) zapravo je ekonomski fenomen koji se manifestira na dva ključna načina. S time da oba izravno štete kupcima s nižim primanjima.

Naime, kao što ste i sami primijetili, cijene najpovoljnijih robnih marki (tzv. budget brendovi) u posljednje vrijeme rastu znatno brže nego cijene premium proizvoda. To se događa jer trgovci na skupljim proizvodima imaju veće marže koje mogu smanjiti da bi ublažili inflaciju, dok kod najjeftinijih proizvoda to nije moguće pa se svaki trošak odmah prebacuje na potrošača.

K tome, proizvođači zamjenjuju kvalitetne sastojke jeftinijim alternativama kako bi zadržali istu prodajnu cijenu. Primjerice, umjesto maslaca koristi se palmino ulje ili se smanjuje postotak mesa u prerađevinama.

Zašto je cheapflacija neprihvatljiva i opasna za potrošače?

Ljudi s niskim primanjima nemaju kamo ‘prijeći‘ jer već kupuju najjeftinije opcije, dok bogatiji mogu uštedjeti prelaskom s ‘premium‘ na standardne brendove.

Pri tome, potrošač s niskim primanjima plaća isti iznos (ili čak više) za proizvod koji je nutritivno siromašniji ili lošije izrade, što je zapravo ‘skriveni‘ oblik inflacije. A sve to u konačnici dovodi do sve većeg broja oboljelih od raznih kroničnih nezaraznih bolesti, koje pak onda opterećuju državnu riznicu zbog izdvajanja za zdravstvenu skrb.

Osim u trgovinama, trend je vidljiv i u turizmu i ugostiteljstvu. Prema najnovijim istraživanjima, 66 % građana smatra da za istu cijenu dobivaju lošiji smještaj ili manje vrijedne turističke usluge nego prije. To se može vidjeti i u području organizacije raznih ‘terenskih nastava‘ u školama, maturalnih putovanja i školskih izleta. Djeca dobiju manje i lošije, a roditelji plaćaju skuplje.

Pojam ‘cheapflacije‘ često se može primijeniti i u kvaliteti i broju osoblja u restoranima i hotelima, gdje sve više radi jeftina strana, nedovoljno kvalitetna i obrazovana radna snaga, uz istovremeno povećanje cijena usluga, što izravno utječe na iskustvo korisnika", objašnjavaju na stranici "Halo, inspektore", te pratiteljima za kraj upućuju nekoliko pitanja:

"Jeste li i vi postali ‘žrtva‘ cheapflacije? Što ste doživjeli? Imate li primjer? Kako se to odražava na vaš kućni budžet? Ima li uopće morala u trgovini 21. stoljeća?"