Josip Kelemen s platforme "Halo, inspektore" gostovao je na RTL Direktu te otkrio koji su proizvodi znatno manji nego prije. "Shrinkflacija" je drugi naziv za smanjivanje kvalitete te zadržavanje iste cijene ili povećanje cijene. Kaže da u slučaju da primijetite da je određeni proizvod manji nego prije, trebate kontaktirati DIRH.
– Posebno ako znamo koja je bila označena težina na deklaraciji, a koju smo zapravo kupili i vidjeli da je, recimo, manja u odnosu na ono što je deklarirano. Ako je težina manja, moramo ili reagirati u samoj pekarnici ili trgovini ili pozvati Državni inspektorat – tvrdi Kelemen.
Tvrdi da je u posljednje vrijeme velik broj proizvoda za koje se može kazati da se radi o "shrinkflaciji".
– Došlo je do "shrinkflacije", odnosno smanjivanja količine kod jogurta, deterdženata, koji su nekad bili litra ili 900 ml, a sad su po 850 ili 700 mililitara. U posljednje vrijeme aktualni su deterdženti koji su nekada težili 1600 grama, a sada imaju 1300 grama. Imamo slučaj gdje smo doslovce vidjeli da su se smanjile kockice koje smo stavljali u perilicu za posuđe – navodi.
Vlade Belgije, Francuske, Mađarske, Italije i Južne Koreje odlučile su to pokušati zaustaviti. Zbog "shrinkflacije" najčešće stradaju interesi potrošača, a i Vlada ima problema jer u vrijeme inflacije ima i problema s likvidnošću.
– Potrošači manje kupuju, ali ono što je posebno zanimljivo jest kada je, recimo, talijanska vlada donijela odluku o označavanju proizvoda te su naveli da je taj proizvod doživio smanjenje težine obujma ili veličine. U to vrijeme inflacija u Italiji bila je 1,7, a kod nas više od četiri posto. U Južnoj Koreji imaju i kazne te su obvezali sve proizvođače da u roku od tri mjeseca moraju promijeniti svoje ponašanje na tržištu i označiti sve proizvode koje su smanjili po pitanju težine ili veličine, a ostali isti cijenom. Kod nas se dogodilo suprotno. Primjerice, kruh je nekada koštao pet kuna i težio 400 grama, u našem vrlo popularnom lancu trgovina danas je 250 grama i košta 1,20 eura, odnosno devet kuna – govori.
Tvrdi i da je primjetan pad kvalitete kada su u pitanju suhomesnati proizvodi.
– Nažalost, ne samo naši, nego i inozemni proizvođači zamijenili su meso sojom ili nekim drugim dodacima. Primijetili smo da u nekim maslinovim uljima dodaju određena druga ulja i to plasiraju i deklariraju kao proizvod visoke kvalitete. Stavljaju oznake za ekstra djevičansko ulje koje to nije – naglašava Kelemen.
Dobili su i velik broj pritužbi, posebno u trgovačkim lancima, na proizvode koji nisu uklonjeni na vrijeme, pri isteku roka, oštećeni ili pljesnivi.
– Takvi proizvodi su ostali u prodaji na policama i oni ugrožavaju potrošača, posebice starije potrošače koji dobro ne vide, slabovidne osobe, a često i djeca kupe proizvode za koje ne znaju da su pljesnivi. To samo dokazuje da je na tržištu prisutna neodgovornost trgovaca i proizvođača – zaključuje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....