Svake godine maturante muči isto pitanje: nastaviti školovanje ili se odmah zaposliti? Ako se odluče za studij, a danas se to snažno preporučuje, ključna je odluka što studirati. Uvijek sam u razgovorima sa zainteresiranima, obično maturantima i njihovim roditeljima, isticao da se odluka treba donijeti na temelju nekoliko dobro promišljenih kriterija.
Kao osnovni kriterij izbora trebao bi biti interesi i sposobnosti. Dobar bi pokazatelj toga mogli biti uspjesi i ocjene iz srednjoškolskih predmeta. Tako bi, primjerice, onaj tko je bio uspješan iz prirodoslovnih, a istodobno ima izraženu želju za pomaganjem, trebao razmisliti o upisu na neki od studija iz medicine i zdravstva. Istodobno bi netko tko ima jake komunikacijske vještine i interes za ljude trebao sagledati mogućnost upisa studija psihologije, komunikologije ili pedagogije. U tom smislu za one koji razmišljaju o upisu nekog studija iz područja umjetnosti bilo bi iznimno važno procijeniti vlastiti talent.
Interesi i sposobnosti neprijeporno bi trebali biti osnovni kriterij, ali ozbiljan pristup izboru svakako bi trebao uzeti u razmatranje i pitanja što će se događati nakon završetka studija. Prije svega to je pitanje perspektive zanimanja u smislu lakoće zaposlenja te razvoja i napredovanja u struci. To znači da je potrebno sagledati trenutnu i buduću potražnju na tržištu rada te mogućnosti napredovanja i dodatnog usavršavanja. Poželjno bi bilo također, s obzirom na otvorenost EU tržišta rada, razmotriti i mogućnosti zapošljavanja u inozemstvu.
Odabir studija može imati i svoje financijske i druge praktične okolnosti koje bi također trebalo koristiti kako kriterij za izbor. Kada je riječ o ovom kriteriju, posebice ako se razmatra studij izvan mjesta prebivališta, treba uzeti u obzir troškove smještaja, prehrane, prijevoza i ostale izdatke. U konačnici, bez obzira na odluku temeljem prethodnih kriterija, to može značajno utjecati na izbor studija i mjesta studiranja.
Sustav izbora studija
Kako procijeniti izglede za upis na određeni studij? Da bi se odgovorilo na to pitanje, posebice u odnosu na nastojanje da se ostvari upis na studij koji najviše udovoljava postavljenim kriterijima, potrebno je poznavati kako funkcionira sustav izbora studija.
U prvom koraku kandidat se prijavljuje putem sustava NISpVU (Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta), odnosno portala Postani student. Nakon prijave kandidat dobiva pristup osobnom korisničkom sučelju u kojem može pregledavati studijske programe, uvjete upisa i način bodovanja za pojedini studij.
Kandidat potom prijavljuje studijske programe koje želi upisati, s time da je moguće prijaviti najviše deset studijskih programa. Redoslijed studijskih programa određuje kandidat prema vlastitim željama, s time da studij koji je postavljen na prvo mjesto predstavlja najveću želju kandidata, dok studiji na nižim mjestima manje poželjni u odnosu na studije koji im prethode na popisu prioriteta. Redoslijed studija na popisu želja moguće je mijenjati sve do roka za zaključavanje prijava.
Za svaki studijski program sustav formira rang-listu kandidata na temelju ostvarenih bodova. Bodovi se najčešće izračunavaju na temelju uspjeha iz srednje škole, rezultata ispita državne mature i eventualnih dodatnih provjera posebnih znanja, vještina ili sposobnosti, ovisno o uvjetima koje je propisalo pojedino visoko učilište.
Nakon što se liste želja zaključe, sustav automatski određuje studij koji kandidat može upisati. Kandidatu se dodjeljuje najviši studijski program na njegovoj listi želja za koji ostvaruje dovoljan broj bodova i nalazi se unutar upisne kvote. Ako kandidat ispunjava uvjete za više studijskih programa, sustav će mu dodijeliti pravo upisa na najviše rangirani studij na njegova popisa, dok se svi preostali studijski programi nižeg ranga brišu iz daljnjeg postupka.
Tako, primjerice, ako je kandidat prijavio pravo na prvom mjestu, poslovnu ekonomiju na drugom, a politologiju na trećem mjestu prioriteta, a ima dovoljno bodova za drugi i treći studij, sustav dodjeljuje pravo upisa na poslovnu ekonomiju. Dakle, postupak izbora temelji se na popisu prioriteta i broju bodova, pa je realno moguće da netko kome je neki studij drugi na listi želja temeljem većeg broja bodova istisne nekog tko je taj studij svrstao na prvo mjesto na popisu prioriteta.
Studiji prema ukupnom broju prijava na popisu želja
Ukupno sva hrvatska sveučilišta prošle su godine nudila nešto više od tisuću studijskih programa i njihovih inačica (redoviti, izvanredni, Hrvati izvan RH, završili prije 2010.). S obzirom da su kandidati prilikom prijave na svojoj listi prioriteta mogli navesti do deset studijskih programa, ukupan broj prijava studijskih programa višestruko je bio veći od broja prijavljenih kandidata. Konkretno, takvih prijava je bilo nešto više 84 tisuće, raspoređenih po studijskim programima u vrlo širokom rasponu, od studijskih programa ili njihovih inačica koji se nisu nijednom ili su se rijetko pojavljivali na listi želja do studijskih programa koji su se vrlo često bili prvi izbor ili rezervna alternativa.
Apsolutno najveći broj pojavljivanja na listama želja bio je studij poslovne ekonomije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, koji se na različitim mjestima nalazi u gotovo 2,5 tisuća navrata. Zatim, ali s upola manje odabira, slijede studij elektrotehnike i informacijskih tehnologija i računarstva zagrebačkog FER-a te studij ekonomije također zagrebačkog Ekonomskog fakulteta. Promatrano relativno, u odnosu na upisnu kvotu, najviše interesa privukao je studij glume na Akademiji dramske umjetnosti Zagreb (15,2), zatim slijede studiji medicinske biokemije Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu (14,8) te ekonomije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (13,5).
Prvi izbor kao mjera privlačnosti studija
Znatno objektivniju sliku zanimanja za studijske programe koji su se našli u ponudi hrvatskih sveučilišta moguće je steći na temelju broja kandidata koji su pojedini studij istakli na prvom mjestu svojih prioriteta. U tom smislu pozornost zaslužuju studiji za koje je bilo više prijava s prvim izborom nego što je bilo upisnih mjesta. Među takvima su se našli su se studijski programi poput medicine, farmacije, stomatologije, fizioterapije, psihologije, sestrinstva, logopedije, predškolskog odgoja, grafičkog dizajna te niz studijskih programa koji se zasnivaju na posebnim ili specifičnim talentima kao što su arhitektura, gluma, slikarstvo, glazba, filmska režija, animirani film.
Taj popis najtraženijih studija uvjetno bi se mogao podijeliti u dvije skupine. U jednoj skupini najtraženijih studija dominantni su studijski programi za čije je uspješno savladavanje i kasniji uspjeh u struci važan umjetnički talent, sposobnost kreativnog izražavanja, vizualna ili auditivna osjetljivost te snažna potreba za samoizražavanjem. U drugoj se skupini, uz studij logopedije i psihologije, pretežito nalaze studiji iz medicine i zdravstva. U pitanju su studiji koji vjerojatno privlače one koji, osim izražene empatije, visoke akademske motivacije i spremnosti na višegodišnje odricanje, cijene važnost sigurnog zaposlenja, mogućnost napredovanja i razvoja u struci te društveni ugled zanimanja.
Među najtraženijim studijima izdvaja se nekoliko studijskih programa. Na prvom mjestu je studij glume. Na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu na svako upisno mjesto natjecalo se više od 15 kandidata, dok je onih s prvim izborom bilo 9,7 kandidata na jedno upisno mjesto. Visok interes vladao je također za studij glume na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu na kojoj su 2,3 kandidata na svako upisno mjesto glumu naveli kao prvu na listi prioriteta. Ni na riječkom i osječkom sveučilištu glumu nije mogao upisati svaki kandidat kojemu je taj studij bio prvi izbor.
Za studijske programe iz područja umjetnosti općenito vladao je iznadprosječan interes, jer su visoko na listi preferencija također bili studij filmske i TV režije, slikarstva, konzervacije i restauracije, pjevanja, dizajna vizualnih komunikacija, studij za instrumentaliste. Međutim, s obzirom na niske upisne kvote i činjenicu da su u pitanju studijski programi na koje su usmjereni kandidati koji drže da raspolažu s odgovarajućim talentom, studiji iz sfere umjetnosti ne utječu značajnije na ukupne upisne rezultate.
Logopedija i psihologija upisne uspješnice
Prema visokom omjeru broja kandidata s prvim izborom i broja upisnih mjesta, odmah nakon glume, slijede studiji logopedije i psihologije. S obzirom na taj omjer i relativno visoke upisne kvote, moglo bi se kazati da su logopedija i psihologija upisni hit.
Studij logopedije izvodi se na sveučilištima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Zadru. Na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na svako natjecala su se 3,22 kandidata s prvim izborom, dok je na Sveučilištu u Zadru taj omjer bio 3,1 te Osijeku 2,9 odnosno Rijeci 2,2. Splitsko sveučilište također izvodi studiji psihologije, ali na engleskom jeziku. Usprkos činjenici da je na engleskom jeziku i da se za taj studij plaća poprilično visoka školarina, svejedno se na svako 36 slobodnih mjesta pokušalo upisati 2,2 kandidata koji su psihologiju prijavili na prvom mjestu svoje liste prioriteta.
Nakon logopedije, na popisu najpoželjnijih studija je psihologija. Ona je već godinama privlači maturante, a tako je bilo i ove godine kada se na jedno upisno mjesto s prvim izborom natjecalo više od dva studenta, kao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (2,4), Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu (2,3), Hrvatskom katoličkom sveučilištu u Zagrebu (2,3) i Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku (2,1). Nešto manji, ali još uvijek visok interes, zabilježen ja i na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci (1,6) i Sveučilištu u Zadru (1,5).
Zašto su toliko zanimljivi studiji logopedije i psihologije? U pitanju su studiji koji su već godinama jedni od najtraženijih studija u Hrvatskoj, ali i u zemljama Europske unije. Taj trend nije slučajan i za njega postoje brojni razlozi, a jedan od najvažnijih je što jedno i drugo zanimanje predstavljaju važan društven istup u tretmanu i pomaganju potrebitima u tretmanu i svladavanju njihovih zdravstvenih i psiholoških problema i poteškoća. Takva zanimanja uživaju visok društveni ugled, a time njihovim nositeljima donose satisfakciju, osjećaj ispunjenosti i smislenosti takvih poziva.
Zanimanje za studije iz medicine i zdravstva u porastu
Studiji iz područja medicine i zdravstva dugo su među najtraženijim studijima. Posljednjih godina zanimanje maturanata za studije kao što su medicina, stomatologija i farmacija dodatno je poraslo. Posebno, od kada su postali sveučilišni, traženi su studiji sestrinstva, medicinske radiologije i fizioterapije. Razlozi se, uz sve što je uvodno istaknuto, nalaze u činjenici da se diploma koja se stječe na tim studijima priznata i tražena na zapadnoeuropskom tržištu rada.
Studij medicine izvodi se na pet hrvatskih sveučilišta i na svakom od njih natjecalo se više kandidata kojima je studij bio prvi na popisu prioriteta nego što je bilo upisnih mjesta. Najveći interes je bio na Medicinskom fakultetu u Osijeku i na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, na kojima su gotovo dva kandidata s prvim izborom reflektirala na jedno upisno mjesto. Samo malo manji interes je bio na medicinskim fakultetima sveučilišta u Splitu (1,8), Rijeci (1,6) i Zagrebu (1,5).
Sudeći po iskazanom interesu za upis na studij, stomatološko zanimanje je također na visokoj cijeni. Na sva četiri stomatologije u Hrvatskoj, Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, s najvišim prioritetom želja bilo je prijavljeno više kandidata nego što je bilo upisnih mjesta. U tom smislu prednjače Split i Zagreb, prvi s dva a drugi s 1,9 kandidata na jedno mjesto. U Rijeci i Osijeku također se nisu mogli upisati svi kojima je studij stomatologije bio prvi izbor, jer u Rijeci takvih 1,6 a u Osijeku 1,2 kandidata na jedno mjesto.
Na studiju farmacije također se tražilo "mjesto više", što potvrđuje činjenica da je na sva četiri studija farmacije u Hrvatskoj kandidata s prvim izborom bilo znatno više nego slobodnih mjesta. Najveći je interes vladao za upis na splitski studij farmacije na kojem se 1,8 kandidata s prvim izborom željelo upisati na neko od 30 upisnih mjesta. Na ostala tri mjesta, Zagrebu, Rijeci i Osijeku, na jedno upisno mjesto natjecalo se 1,5 kandidata.
Zdravstveni studiji, između kojih se posebice ističu sestrinstvo, medicinska radiologija i fizioterapija, oduvijek su bili zanimljivi maturantima, a od kada su postali sveučilišni interes za njihov upis je dodatno porastao. Na većini tih studija, na svim visokim učilištima na kojima se izvode, u pravilu su bila prijavljena više od dva kandidata s prvim izborom na jedno upisno mjesto.
Upisne kvote najveće na studiju ekonomije i prava
Studij ekonomije i poslovne ekonomije te studij prava, mjereno visinom upisne kvote, ulaze u red naših najvećih studija. U kategoriji redovitog sveučilišnog studija, na studij ekonomije i poslovne ekonomije prošle godine je utvrđena mogućnost upisa preko dvije tisuće i trista studenata, dok je na studij prava bio moguć upis nešto više od tisuću i stotinu redovitih studenata.
Bez obzira na visoke upisne kvote, kandidata zainteresiranih za upis na ekonomske studije nije manjkalo. Naši najveći studiji ekonomije, u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku, mogli su samo kandidatima kojima je studij ekonomije prvi izbor popuniti upisnu kvotu.
Slična je situacija i sa studijem prava na pravnim fakultetima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku koji su zajedno predvidjeli mogućnost upisa 1.124 redovita studenta, a ukupno prijava za upis bilo je 2,5 puta više. Zanimljivo je da je čak 80% prijavljenih kandidata za studij prava istaklo kao prvi na listi njihovih preferencija.
Premda mnogi ističu da su upisne kvote na pravu i ekonomiji previsoke i da se nakon završetka studija teško dolazi do posla, ipak mnogi žele studirati na jednom od ova dva studija. Zašto? Ukratko bi se moglo kazati da studij prava privlači ljude koji žele postati odvjetnici, suci ili pravni savjetnici te imati odgovornu i cijenjenu profesiju. Studij ekonomije privlači one koje zanima poslovanje, novac i funkcioniranje tržišta, a žele raditi u bankama, tvrtkama ili pokrenuti vlastiti posao, što otvara široke mogućnosti zapošljavanja i samozapošljavanja.
Kako sastaviti popis prioriteta?
Na kraju, zaključno bi se moglo kazati da je poželjno upisati onaj studij koji odgovara interesima i sposobnostima pojedinog kandidata, ima razumnu perspektivu zapošljavanja te omogućava razvoj i napredovanje u struci. Međutim, s obzirom na potražnju za pojedinim studijima, za očekivati je da se svatko neće moći upisati na studij koji se istakne prvi na ljestvici prioriteta.
Stoga je iznimno važno pažljivo poredati studije tako da prvi studij na koji će se steći pravo upisa bude ujedno i najbolji od preostalih studija koji su navedeni na popisu. U tomu može pomoći odgovor na pitanje koliko je obično bodova bilo potrebno za upis na željeni studij prethodnih godina te kolika je prošlih godina bila konkurencija u odnosu na broj upisnih mjesta, broj ukupno prijavljenih i broj onih kojima je taj studij bio na prvom mjestu preferencija za upis.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....