Dalmatinski nastavnici za peticu traže najviše, iznenadit će vas koliko je odlikaša u Splitu i okolici

Ludilo (lažne?) izvrsnosti u našim školama se nastavlja – prošle nastavne godine 2024./25. gotovo polovina učenika osnovnih i srednjih škola nastavnu je godinu završila s odličnim uspjehom, preciznije njih 47,15 posto ili ukupno 209.204.

Svaki šesti iz apsolutno svih predmeta imao je čistu peticu – ukupno je takvih superodlikaša sa zaključenih 5,0 lanjske godine bilo 16,4 posto ili brojkama 72.581. Taj “uspjeh” ne odudara puno u odnosu na onaj iz godine ranije (2023./24.), a posljednja u kojoj je na cijeloj učeničkoj populaciji postotak odlikaša bio ispod 40 posto bila je sada već davna 2013./14., dakle prije punih 11 godina (opći uspjeh odličan tada je imalo 39 posto učenika).

Podaci su ovih dana objavljeni u bazi Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih Školski e-Rudnik (ŠeR). Naravno, statistika se bitno razilazi kad su u pitanju osnovne i srednje škole, što je donekle i shvatljivo jer su do danas ocjene iz viših razreda osmoljetki bile i ostale glavna ulaznica za srednje škole.

Tako je i prošlu nastavnu godinu s odličnim uspjehom neki od razreda završilo čak 58,14 posto osnovaca, a više nego svaki peti (23,10 posto ili 68.720) imao je zaključeno 5,0. U srednjim školama broj odlikaša se prepolovljuje – lani su opći uspjeh odličan postigla 36.284 srednjoškolca ili njih 24,8 posto, dakle “tek” svaki četvrti.

Prosječan uspjeh učenika osnovnih i srednjih škola je iznosio 4,3, što znači da su naši učenici minulu nastavnu godinu u prosjeku završili s čvrstom četvorkom. Najveći prosjek imali su đaci iz Zagreba, gdje je iznosio 4,44, dok su među dalmatinskim učenicima (osnovne i srednje škole) najbolji prosjek imali učenici Dubrovačko-neretvanske županije (4,29), učenici iz Zadarske županije tek su malo zaostajali (4,28), u Splitsko-dalmatinskoj županiji on je iznosio 4,22, dok su najlošiji prosjek u državi ostvarili učenici Šibensko-kninske županije - 4,15.

Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da osnovci iz triju županija imaju prosječan opći uspjeh “odličan”: na vrhu je ponovno Zagreb s prosječno zaključenim općim uspjehom svih učenika od 4,64, u Zagrebačkoj županiji 4,52, a u Primorsko-goranskoj 4,51. U srednjim školama najviši prosjek ostvarili su, pak, učenici iz Varaždinske županije (4,1) te ponovno iz Zagreba (4,07). Također, ono što otvara niz upitnika također se tiče metropole – u Zagrebu je lanjske godine čak 70 posto učenika osnovnih škola prošlo s pet, a svaki treći zagrebački osnovac imao je 5,0, razred je završio bez ijedne zaključene ocjene manje od petice.

Uspjeh se (brzo) ispuše

Doduše, taj se uspjeh u srednjim školama ispuše – pa je u Zagrebu “tek” 29,85 posto srednjoškolaca prošlo s odličnim uspjehom, a svega tri posto imalo je zaključeno 5,0. U sustavu srednjeg školstva pretekli su ih Varaždinci, a u toj županiji lani je 30,32 posto učenika srednjih škola ostvarilo opći uspjeh odličan, a četiri posto imalo je 5,0.

Za razliku od njih, dalmatinski su nastavnici znatno stroži kada je u pitanju dijeljenje petica (ili su učenici i roditelji manje zainteresirani za njih). U svakom slučaju, među dalmatinskim županijama najviše odlikaša u osnovnim školama imala je lani Dubrovačko-neretvanska – njih 57,2 posto, a 5,0 u toj županiji ostvario je svaki peti osnovac (20,13 posto).

Potom slijedi Zadarska županija s 56 posto odlikaša u osnovnim školama i njih 19,14 posto sa zaključenih 5,0. U Splitsko-dalmatinskoj županiji još ih je manje: 55,49 posto učenika osnovnih škola prošlo je s peticom, a superodlikaša s 5,0 bilo je 19,07 posto, dok su u Šibensko-kninskoj županiji još manje zahtjevni kada je u pitanju “diktatura” ocjene odličan: 50,85 osnovaca prošlo je razred s peticom, a njih 17,62 ostvarilo je blistavih 5,0.

Najmanje (super)odlikaša u srednjim školama u cijeloj državi u prošloj su školskoj godini imale upravo srednjoškolske ustanove u dvije dalmatinske županije: u Šibensko-kninskoj samo je 16,7 posto učenika srednjih škola prošlo s odličnim, a njih tek 1,5 posto imalo je 5,0.

U Splitsko-dalmatinskoj županiji neki od razreda srednje škole sa zaključenim odličnim uspjehom ostvarilo je tek 19 posto srednjoškolaca, a njih 1,85 posto bili su superodlikaši s 5,0. Prema tim postignućima zauzele su dva posljednja mjesta među svim županijama kada je u pitanju srednjoškolski sustav.

Je li realno?

Nešto više odlikaša imale su Zadarska županija (oko 24 posto prošlo s pet, 2,36 posto imalo 5,0) te Dubrovačko-neretvanska, gdje je također oko 24 posto učenika srednjih škola imalo zaključeno odličan, a 3,16 posto petice iz svih predmeta.

Jasno da u hrvatskim školama ima sjajnih učenika i nastavnika, i naravno da su mnoge od tih petica s pravom zaključene.

Ali, je li realno da, primjerice, u zagrebačkim osnovnim školama 70 posto učenika prođe s pet? Je li realno, a to također pokazuju podaci, da nevjerojatnih 85 posto učenika prvih razreda osnovnih škola u cijeloj državi na kraju školske godine ima zaključenu ocjenu odličan, a njih gotovo polovina (49,4 posto) nema niti jednu jedinu četvorku? Zašto se u školama ništa ne mijenja kada je u pitanju “pumpanje” ocjena, osobito (lažnih) petica?

– Zato što se u našem obrazovnom sustavu s godinama nije mijenjalo ništa bitno što bi utjecalo na taj trend. Pritisak roditelja za odličnim ocjenama je konstantno prisutan, i to osobito u osnovnim školama, budući da su ocjene iz viših razreda osnovne škole i dalje najvažniji kriterij za upis u srednju školu.

Nije se promijenio ni sustav vrednovanja u našim školama niti se uredio odnos na relaciji obitelj – škola u smislu jasnoće kriterija vrednovanja, odnosno nemamo ujednačene kriterije za izricanje pojedine ocjene.

Dio učitelja i nastavnika upozorava na to da iz generacije u generaciju svjedoče padu razina znanja i vještina učenika koji rastu pod snažnim utjecajem digitalnih tehnologija, što utječe na smanjenje njihove pažnje i koncentracije, pa mnogi učitelji priznaju da snižavaju kriterije – kaže dr. Zrinka Ristić Dedić, znanstvena savjetnica u Institutu za društvena istraživanja iz Zagreba, bivša članica radne skupine za kurikularnu reformu u doba Borisa Jokića.