Jeste li čuli za ageizam? Ovaj oblik nasilja širi se više od seksizma i rasizma; možda ste i vi žrtva, a da ni ne znate

Međunarodni dan starijih osoba obilježen je 1. listopada, na datum koji su proglasili Ujedinjeni narodi sada već daleke 1990. godine.

– Te 1990. godine u svijetu je oko 761 milijun osoba imalo 60 ili više godina, a danas se ta brojka popela na 1,2 milijarde te nastavlja rasti, tako da će, prema UN-ovim procjenama, 2050. godine više od 2,1 milijarda ljudi imati 60 i više godina života.

U navedenim godinama nije porastao samo broj starijih osoba već i njihov udio u ukupnom stanovništvu, od 10 posto 1990. na 15 posto ove godine, a 2050. će doseći 17 posto. Razvijene i industrijalizirane nacije stare naglašenije od onih u razvoju (iako se dimenzija te razlike polako smanjuje) zbog denataliteta, produljenja životnog vijeka, te u nekim zemljama (kao što je Hrvatska) i zbog emigracije mladih – rekla nam je dr. sc. Nikolina Jukic Peladic, Splićanka koja već više od 30 godina živi i radi u talijanskoj Anconi.

Naša sugovornica za nekoliko dana, kako smo već pisali, pokreće blog i YouTube kanal (na talijanskom i hrvatskom jeziku), preko kojih će pružati podršku neformalnim njegovateljima (članovi obitelji, prijatelji i osobe koje naplaćuju njegu starijih ljudi, a za to nemaju nikakve kvalifikacije).

Računa se da će udio starijeg stanovništva i dalje progresivno rasti 

Nikola Brboleža/Cropix

Kakav je udio starijeg stanovništva 2024. godine u EU-u, odnosno u Hrvatskoj?

– Kada su u pitanju članice EU-a (njih 27), postotak stanovnika u dobi od 50 do 64 godine života iznosi 21 posto, dok je u Hrvatskoj 20,8 posto. Kada su u pitanju godine od 65 do 79, prosjek u članicama EU-a je 15,5 posto, a u Hrvatskoj 17,5 posto, kod onih od 80 i više godina života europski prosjek iznosi 6,1 posto, dok je u Lijepoj našoj 5,5 posto.

Računa se da će udio starijeg stanovništva i dalje progresivno rasti i to se nadasve odnosi na one najstarije – istaknula je dr. Jukic Peladic.

Koji je UN-ov cilj na tom polju?

– UN-ov cilj bio je skrenuti pažnju na probleme starenja i starijih osoba te poticati europske i svjetske vlade i međunarodne institucije na brigu o pravima starijih osoba, zdravstvenim, financijskim i socijalnim uvjetima života – dodala je naša sugovornica.

Je li UN u tome imao uspjeha, je li u dovoljnoj mjeri skrenuo pozornost svjetske javnosti na starije i nemoćne?

– Došli smo do toga da je danas ageizam (diskriminacija) prema starijim osobama najrašireniji i društveno najprihvaćeniji oblik predrasuda i diskriminacije – čak i više od seksizma i rasizma. Naravno, za takvo što je najmanje kriv UN, krivce treba tražiti u raznim društvenim i kulturnim kretanjima.

Za kraj je važno naglasiti da EU godinama već provodi politiku aktivnog starenja, kako bi stariji ljudi što duže ostajali aktivni u svakom smislu i bili ravnopravni članovi društva te umjesto "tereta" doprinosili tom istom društvu – zaključila je dr. Jukic Peladic.