U sinjskom hotelu "Alkar" u petak je otvoren jubilarni 20. nacionalni sajam pršuta koji je privukao 54 izlagača s područja cijele Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Organizator sajma je Poduzetnički centar Sinj uz grad Sinj i Splitsko-dalmatinsku županiju kao suorganizatore dok su pokrovitelji ove jedinstvene gastronomske i edukativno-promotivne manifestacije ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, turizma i sporta i regionalnog razvoja i fondova EU.
Glavni slavljenik jubilarnog okupljanja u Sinju, u čiju čast se sajam održava, je njegovo veličanstvo pršut, najslasnija delicija s kojom se žitelji Dalmacije rađaju i umiru. S fetom pršuta slavi se rađanje djece, ali taj slasni zalogaj redovito je zastupljen i na karminama. Mada je pršut bio glavni sajamski izložak, nije bio i jedini. Obišli smo sajamske štandove i evo što smo, uz ostalo, zabilježili perom i kamerom.
Najprije smo otišli do izdvojenog prostora Povjerenstva za ocjenjivanje kvalitete pršuta. Pod dirigentskom palicom prof. dr. sc. Mladenke Šarolić članovi povjerenstva - sastavljeno od predstavnika nastavnih zavoda za javno zdravstvo iz Splita, Šibenika i Zadra, pojedinih sastavnica Sveučilišta u Splitu, certificiranih ocjenjivača, jednog hedonista te skupine studenata prehrambene tehnologije sa splitskog Kemijsko-tehničkog fakulteta – naprezali su "instrumente" svojih osjetila da bi ocijenili izgled i boju, miris i okus, a sve kako bi što pravičnije odlučili koji je od dostavljenih uzoraka pršuta najkvalitetniji, odnosno koji će od njih ponijeti titulu ovogodišnjeg šampiona, a koji će dobiti zlatne, srebrne ili eventualno, ako ima i takvih, brončane plakete.
Marko Brčić iz Vrbanje spada među najredovitije sajamske izlagače. On je, kao proizvođač svinja i prerađivač svinjskog mesa donio kulen (po 40 eura kilogram), kulenovu seku (30), pečenicu i suhi vrat (25), pancetu i kobasice (17), čvarke (15), krvavice (12) i mast (3 eura).
- Ne mogu reći koliko stotina kilograma prodam na sajmu. Dovezao sam dovoljno, a da nisam zadovoljan prometom ne bih dolazio – kazao nam je Brčić koji podrijetlo vuče iz triljskog naselja Kamensko.
Ante Reljanović iz Otavica nadaleko je poznat po drniškom pršutu i nema sajma na kojemu ga se ne može vidjeti, kušati njegove proizvode i(li) kupiti ih. Na ovogodišnji sajam donio je rekordera, pršut težak 28 kilograma koji zrije 5 godina, a guda od koje je dobiven imala je 503 kilograma.
- U Tinjanu sam 2016. godine dobio posebno priznanje za najveći pršut na svijetu koji je na mjerenju pokazao težinu od 28,5 kilograma – kaže Reljanović i naveliko hvali drniški pršut te se prisjetio da je prije 23 godine tadašnji drniški gradonačelnik Ante Dželalija u povodu obilježavanja obljetnice krunidbe kraljice Elizabete na slavlje u Buckinghamsku palaču nosio upravo drniški pršut.
Kolegica iz Slobodne Snježana Blažević "nepopravljiva" je kada se radi o ljubavi prema etno-naslijeđu.
- Uzela sam godišnji da bih mogla doći na sajam s eksponatima vrličke narodne nošnje. Morala sam, to je jače od mene – kaže Snježana koja je "prvo grlo" vrličke KUU "Milan Begović", a koja je u cijelom vrličkom kraju nenadmašna u pjevanju pjesama rugalica.
Već nekoliko godina zaredom svoj štand na ovom sajmu ima Tehnička i industrijska škola Ruđera Boškovića iz Sinja koji promoviraju nove tehnologije.
- Prošle godine samo predstavili rad 3D printera, a ove godine izložili smo laser vrijedan 11 tisuća eura kojega nam je osiguralo Ministarstvo turizma i sporta – kaže ravnateljica škole Marica Barać koja je s nastavnikom Željkom Milanovićem bila potpora skupini učenika.
Dragica Rogić predsjednica je udruge za očivanje tradicijskih zanata "Čačanka" iz Otočca u Sinj je došla promovirati tkalački stroj, na kojemu sama radi, a uz to je posjetiteljima nudila i ličke kape.
Sandra Šestan prvi put je stigla na sajam pršuta.
- Ja imam OPG u Briševu kod Zadra. Proizvodim i nudim eterična ulja, hidrolate, macerate, meleme, sapune ... sve od ljekovitog bulja, samoniklog ili iz vlastitog uzgoja – kaže namova vrijedna OPG-ovka.
Blaž Jurin iz Primoštena Burnog na sajmu pršuta u Sinju osjeća se domaćinom jer ni jedan do sada nije propustio. On za račun svoje poljoprivredne zadruge nudi kiseli kupus za jedan euro po kilogramu, ekstra djevičansko maslinovo ulje i vino babić po 15 eura za litru, a tegle maslina i kisele ljutike po 10 eura.
- Proda se, kupuju ljudi... – kaže Blaž.
Stipe Baturina iz BPZ Svilaja došao je na sajam s kćerkom Ivanom. Baturine su redoviti izlagači na sajmu, a do sada su njihovi pršuti koju je suše na buri na 700 metara nadmorske visine u dva navrata ponijeli titulu šampiona.
Na štandu OPG Poljak iz Glavica krcato je sira, ali i pršuta. U ime gazde Mate tu je Andrijana sa sinovima Mihaelom i Gabrielom.
- Tovimo svinje, imamo muzne krave i tovnu junad. Svo mlijeko prerađujemo u vlastitoj sirani, a meso svinja, uključujući obavezno i pršute, sušimo u svojoj sušari – kaže Mihael i dodaje da je kod njih cijena sira od 3 eura do 30 eura za kilogram, a suho meso i pršute prodaju po cijenama kao što su i kod ostalih.
Pršutana Žigo iz Lučana, čiji su nositelji otac Ante i sin Tino, bilježi rast iz godine u godinu.
- Ovo nam je prvo izlaganje na sajmu. Još smo mali, osušimo svega 500 pršuta, ali rastemo i sugurno ćemo se širiti – kaže Tino koji nije stajao ručno rezati pršut. Narezani se prodaje po 50 eura za kilogram, a cijeli s kosti po 25 eura.
Stalni posjetitelj sinjskog sajma pršuta je i Marija, svima znana Mira Kuvačić iz Gata.
- Hvala Slobodnoj Dalmaciji koja je o mojem Poljičkom soparniku pisala prije više od 25 godina. Od tada sam počela, a na sajmu u Sinju sam od njegova prvog izdanja – kaže vrijedna gospođa Kuvačić.
Na kraju smo zastali kod Ivanke Munivrane iz Gale. Ona nudi svoje rukotvorine od pletenog šiblja, a uz košare i krtole još i opanke koje izrađuje Ljiljana Vojković također iz Gale te glinene peke koje proizvodi Ivan Knezović iz Potravlja.
U službenom dijelu otvaranja ove gastronomske, gospodarstvene, turističke i edukativne manifestacije izredao se niz govornika. Prva i najzaslužnija Ana Barać, koja je idejni začetnik i organizator svih dosadašnjih 20 izdanja sajma.
Gradonačelnik Sinja Miro Bulj apelirao je da se prazni kočaci napune svinjama bez kojih nema pršuta. Prof. dr. sc. Mladenka Šarolić, predsjednica stručnog ocjenjivačkog povjerenstva, ustvrdila je da je s ostalim ocjenjivačima uživala. Čestitala je proizvođačima koji su svoje pršute donijeli na ocjenjivanje. Veseli, kaže prof. Šarolić, ujednačenost ocjenjivanih pršuta na najvišoj razini kvalitete.
Ivana Vladović, direktorica TZ Splitsko-dalmatinske županije podsjetila je kako danas turist traži autentičnost koju kroz pršut može ponajprije naći u Dalmaciji i u samom Sinju.
Dožupan Ante Šošić podsjetio je kako je zahvajujući upravo ovome sajmu pršut probio na vrh svakog menija.
- Oko 200 tisuća pršuta, koliko ih se proizvodi u našoj županiji, nedovoljno je u odnosu na potrebe pa će županija ubuduće još više poticati ovu proizvodnju – kazao je Šošić.
Konstatirajući da ova manifestacije daje značajni doprinos sveukupnom razvoju Republike Hrvatske, Ivan Bota, ravnatelj Uprave za regionalni razvoj u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU najavio je nove natječaje za financijske potpore.
Jubilarni 20. nacionalni sajam pršuta u Sinju proglasio je otvorenim David Vlajčić, potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva koji je to prilikom, uz ostalo, naglasio da je impresioniran sinjskim ponosom u prezentaciji pršuta kao hrvatske gastronomske tradicije. Ministar je podsjetio da Hrvatska ispred EU ima 51 zaštićeni prehrambeni proizvod među kojima su i sva četiri pršuta: dalmatinski, drniški, krčki i istarski.
Dok su se govornici mijenjali za mikrofonom, posjetitelji su jeli slasne zalogaje pršuta, te najslasnije dalmatinske delicije koja će se za dvodnevnog trajanja sajma narezati u strotinama kilograma.
Prigodni kulturno-zabavni program izveli su Joško Delić Zurzi, reraši KUD-a "Cetina" iz Sinja i KUD "Dinara" iz Kijeva uz sudjelovanje malih alkarića Vučkovića dječje alke.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....