Što stoji iza sve izraženijeg trenda pada potrošnje vina u Europi, pa i u Hrvatskoj? Je li razlog visoka cijena domaćih vina, sve tanji novčanici građana ili je vino jednostavno izgubilo svoj kultni status u očima modernog potrošača? Odgovor, čini se, nije jednostavan. Razloga je više, od promjena životnog stila i navika mlađih generacija, preko ekonomske krize i nižeg životnog standarda pa sve do pojave jeftine konkurencije iz uvoza, često niže kvalitete.
Vino je nekada bilo nezamjenjiv dio obiteljskih ručkova, blagdanskih okupljanja i svakodnevnog života. Danas, međutim, nova generacija, posebno milenijalci i pripadnici generacije Z sve češće poseže za alternativnim pićima. Umjesto čaše bijelog ili crnog vina, u ruci su boce craft piva, limenke energetskih pića ili čaše raznih koktela i mješavina.
Vino, nekada simbol tradicije sada se doživljava kao nešto „staromodno“. No, nije samo riječ o trendovima, visoke cijene vina osobito domaćih, kvalitetnijih etiketa, često su prepreka za prosječnog kupca.
Ni Hrvatska nije izuzetak
I tu dolazimo do drugog velikog razloga za smanjenje potrošnje vina, a to je nedostatak novca. Umirovljenici i građani s nižim primanjima sve teže drže korak s rastućim cijenama hrane, režija, benzina. Cijene rastu dok životni standard pada. U takvim uvjetima vino gubi status svakodnevnog pića i prelazi u kategoriju luksuza, rezerviranog za posebne prilike.
- Ako obitelj s prosječnim primanjima bira između boca vina i punog hladnjaka, jasno je što će izabrati - poručuju poljoprivredni analitičari sve više zabrinuti za budućnost europskog i hrvatskog vinarstva i vinogradarstva.
U cijeloj Europi zamjetan je pad potrošnje vina, koji nezaustavljivo klizi još od Covid krize što izaziva zabrinutost među vinarima i vinogradarima. Gomilaju se zalihe koje ne mogu prodati, a mnogi europski vinari odustaju od berbi, bacaju višak vina ili čak uklanjaju vinograde kako bi smanjili gubitke.
Iako manja vinska zemlja, Hrvatska nije pošteđena problema. Domaći vinari već dulje vrijeme osjećaju pritisak s dvije strane: s jedne strane pada potrošnja vina, a s druge tržište preplavljuju jeftina uvozna vina koja im ruše konkurentnost. Posebno ističu problem jeftinog vina iz Sjeverne Makedonije, Kosova i drugih zemalja izvan EU, koje često ulazi na tržište po cijenama koje ne pokrivaju ni osnovne troškove proizvodnje.
- Ne možemo konkurirati vinima iz trećih zemalja koja se kod nas prodaju po nekoliko eura. Samo ambalaža nas košta više, ističe jedan dalmatinski vinogradar.
- Mi ulažemo u kvalitetu, terroir, održivost, ali ako se tržište svede isključivo na cijenu, nestat ćemo-pesimistični su vinogradari s kojima smo razgovarali.
Nažalost, statistika je neumoljiva – prema Državnom zavodu za statistiku, konzumacija vina u Hrvatskoj kao i u ostatku Europe konstantno pada u zadnje četiri godine, što nikako nije dobro.
Novi paket mjera iz Bruxellesa
Kako bi odgovorila na dugoročne izazove s kojima se suočava vinski sektor Europska komisija predlaže hitne mjere za suzbijanje viškova vina, koji su rezultat prekomjerne proizvodnje i pada potrošnje. Države članice dobit će zeleno svjetlo za financiranje krčenja vinove loze s manje isplativih područja takozvani "grubbing up“, te za „zelene berbe“ – uklanjanje nezrelog grožđa prije berbe. Uz to, uvodi se veća kontrola nad sadnjom novih vinograda – tamo gdje već postoji višak grožđa, države će moći zabraniti dodatne nasade, kako bi se zaustavila tržišna neravnoteža i zaštitilo europsko vinarstvo.
Modernizacija vinogradarstva
Klimatske promjene sve snažnije pogađaju vinogradarstvo, a EU odgovara konkretnom podrškom. Novi paket mjera omogućuje proizvođačima povrat do čak 80 % ulaganja u ekološki prihvatljive i otpornije vinogradarske projekte – znatno više od dosadašnjih 50 %. Cilj je jasna: modernizirati vinograde, prilagoditi se promjenama i osigurati održivu budućnost europskog vina.
Osim toga, EU uvodi nova pravila za promociju inovativnih vina – uključujući vina s nižim udjelom alkohola i bezalkoholna – koja dobivaju jasnija pravila označavanja. Standardizirana vinska etiketa s QR kodom olakšat će kupcima pristup informacijama i smanjiti troškove proizvođačima. Poseban fokus stavlja se i na vinski turizam: proizvođači s oznakama zemljopisnog podrijetla dobit će podršku za razvoj vinskih ruta i regija. Jača se i izvoz – promotivne kampanje na tržištima poput SAD-a, Kine i Japana sada će trajati pet godina, umjesto dosadašnje tri.
Zastupnik u Europskom parlamentu i član Odbora za poljoprivredu Marko Vešligaj pozdravio je paket mjera Europske komisije za pomoć vinskom sektoru:
- Već mjesecima tražim snažniju potporu vinarima, drago mi je da je Komisija konačno reagirala. Posebno je važno da se otvaraju dodatna sredstva za prilagodbu klimatskim promjenama te pojednostavljuje označavanje i etiketiranje vina – što će hrvatskim vinarima znatno olakšati poslovanje, kazao je.
Manje se pije
Posebno ističe kako su za hrvatske vinare ključni dijelovi paketa oni koji se tiču borbe protiv klimatskih promjena i smanjenja administrativnog opterećenja, uključujući nova pravila za jednostavnije etiketiranje i označavanje vina.
– Ova mjera nije samo administrativno olakšanje, nego i konkretna ušteda vremena i novca za male proizvođače, što je ključno u njihovom svakodnevnom poslovanju – dodao je.
Potrošnja vina pada, navike se mijenjaju, a vinarski sektor u cijeloj Europi stagnira. Hoće li novi paket mjera Europske komisije koji dolazi kao spas u zadnji čas doista uspjeti zaustaviti pad potrošnje i spasiti posrnuli vinski sektor ostaje za vidjeti kao i kako će u tom svemu proći hrvatski vinari. Za domaće vinare to bi mogla biti prekretnica ako pametno iskoriste ponuđene financijske potpore. U konačnici bi mogli profitirati zbog ograničavanje prekomjerne proizvodnje u zemljama poput Francuske i Italije čime se otvara prostor za bolje pozicioniranje hrvatskih vina na zajedničkom EU tržištu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....