Kuga ili računica! 100 eura za jedan život – država plaća odstrel, a udruge upozoravaju: ‘Svinje osjećaju bol i strah‘

Dok Ministarstvo poljoprivrede plaća 100 eura za odstrel divljih svinja, a po Slavoniji se zbog afričke svinjske kuge usmrćuju zdrave svinje, prijatelji životinja upozoravaju: svinje osjećaju bol, tugu i strah – njihova patnja je stvarna.

Od početka godine u Hrvatskoj je ubijeno više od 4000 svinja zbog afričke svinjske kuge, a u tijeku je uništavanje još 12.000 životinja. Svakodnevno nova žarišta dovode do masovnog odstreljivanja divljih i domaćih svinja – broj žrtava stalno raste.

Ministarstvo poljoprivrede jučer je objavilo da je naknada za odstrel divljih svinja povećana na 100 eura po grlu. Lovoovlaštenici moraju dostaviti uzorke životinja i razdužiti evidencijske markice. Zahtjevi se predaju do 15. u mjesecu za svinje odstrijeljene prethodnog mjeseca.

Bozidar Vukicevic/Cropix

Svinje nisu samo brojke

- Ne morate biti vegan da vidite tragediju. Svaka ubijena svinja ima svijest, osjeća bol i voli život. Svakodnevno u klaonicama završava oko 3000 svinja – njihova patnja nije statistika - upozorava Snježana Klopotan Kačavenda iz Udruge Prijatelji životinja.

Svinje su društvene i inteligentne životinje. Prepoznaju imena, sanjaju, uče trikove, igraju videoigre i vode složene društvene živote. Osjećaju strah, bol i patnju, a u pretrpanim uvjetima uzgoja pokazuju socijalnu dominaciju koja često određuje tko prvi ide na klanje.

Goran Sebelic/Cropix

Uzgoj za meso šteti i ljudima i životinjama

Uvjeti u kojima žive svinje su okrutni: prisilno razmnožavanje, odvajanje praščića, kastracije i rezanje repova bez anestetika, život u vlastitom izmetu i pretrpanost. Antibiotici nisu uvijek dovoljni, a životinje često umiru od infekcija.

Ne radi se samo o patnji životinja: redovita konzumacija prerađenog mesa povećava rizik od raka, dijabetesa i srčanih bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija već je upozorila na štetnost prerađenog mesa, poput kobasica, šunke i slanine.

Bez ubijanja

Udruga Prijatelji životinja apelira na preusmjeravanje proizvodnje na biljne namirnice poput graha, leće i slanutka. 

- Biljna hrana pruža sve nutrijente, a bez patnje životinja i rizika od bolesti. Zašto čekati novo izbijanje bolesti kada možemo odabrati održiv, zdrav i etičan put - zaključuje Klopotan Kačavenda.