Naš najveći grad privlači goste različitih interesa. Zagrebački turizam cvate pa manjka smještaja

I dok privatni iznajmljivači na Jadranu turističku sezonu polako privode kraju, u Zagrebu se ona tek zahuktava.

Slijedi Advent, koji je oduvijek bio snažan poticaj gostima za dolazak u glavni grad. City break i kraći boravci, snažan kongresni i festivalski turizam, a samim tim i solidna popunjenost tijekom čitave godine, dugo su bili glavna obilježja zagrebačkog turizma.

No i tu se stvari, čini se, pomalo mijenjaju. I to nabolje.

Turistički rezultati glavnoga grada Hrvatske i ove su godine potvrdili stabilan rast, uz blagi pomak prema duljem boravku i većem udjelu domaćih posjetitelja.

Prema podacima sustava eVisitor za razdoblje od siječnja do kolovoza 2025., Zagreb je posjetilo ukupno 919.925 gostiju, što je 0,9 posto više nego u istom razdoblju lani. Ostvareno je milijun i 759 tisuća noćenja, uz rast od 2,7 posto u odnosu na 2024. godinu.

Prosječna duljina boravka iznosila je 1,91 noć po gostu, što je nešto dulje nego što je bilo lani, kada je prosjek bio 1,88.

– Dok se u Dalmaciji turizam mjeri ljetnim mjesecima, u Zagrebu se on proteže tijekom cijele godine. Ipak, posljednjih godina vidi se promjena ritma – broj gostiju lagano je pao, a sezona postala ležernija – kaže nam Goran Prskalo, predsjednik Udruge privatnih iznajmljivača Zagreba, koji se iznajmljivanjem bavi više od dvanaest godina.

– Posljednjih nekoliko godina primjetan je mali pad broja gostiju u privatnom smještaju. Nije to nikakva katastrofa, ali osjeti se. Od korone se priča u Zagrebu dosta promijenila. Mi i dalje radimo tijekom cijele godine, samo što su neki mjeseci izrazito jaki, a neki slabiji – objašnjava Prskalo.

Bolnica, kolodvor, fakultet

Za razliku od turizma na obali, gdje cijenu i popunjenost dosta diktira blizina mora, u Zagrebu su, prema njegovim riječima, ključna blizina važnih institucija – bolnica, kolodvora, poliklinika i fakulteta.

– Imate iznajmljivače koji su blizu bolnica ili specijalističkih klinika, njima stalno dolaze pacijenti i obitelji na preglede. Jedan kolega u Trnavi ima dentalnu polikliniku u blizini i pun je gostima iz Italije cijelu godinu – navodi Prskalo.

Zagreb je, prema njegovim riječima, svoj vrhunac kada je riječ o privatnom smještaju imao prije pandemije.

– Sjećam se 2019., telefon nam nije prestajao zvoniti, mailovi su stizali stalno. Danas je to puno mirnije. I dalje ima posla, ali sve je nekako ležernije – pojašnjava predsjednik udruge zagrebačkih iznajmljivača.

Prema njegovim riječima, u Zagrebu danas ima oko deset tisuća kreveta u hotelima i otprilike isto toliko u privatnom smještaju.

– Ne znamo što će biti za četiri godine, kada iznajmljivačima budu trebale nove suglasnosti da bi nastavili raditi. Ako se dio tih smještajnih jedinica ugasi, mogli bismo ostati bez polovine postojećih kapaciteta. A već sada, kad su veliki festivali, koncerti ili utakmice, vidi se da Zagreb nema dovoljno kreveta – naglašava Prskalo.

Unatoč blagom padu potražnje, kvaliteta smještaja u glavnom gradu, kaže naš sugovornik, nikada nije bila bolja.

– Većina tih stanova nova je, uređena u posljednjih desetak godina. Ljudi su ih opremili moderno, po najnovijim standardima. Kad tražim smještaj za prijatelje, često se iznenadim kako su to prekrasni stanovi – opisuje Prskalo.

Cijene, međutim, ne prate uvijek rast troškova, osobito zimi.

– Gosti ne vjeruju da su nam računi za grijanje i do 200 eura mjesečno po apartmanu. A zimi gosti znaju otvoriti prozor i grijati prostor, pa to jednostavno morate uračunati u cijenu – kaže Prskalo. Prosječna cijena noćenja u njegovu objektu, navodi, iznosi oko 50 eura, bez obzira na sezonu, s malim nadoplatama za dodatne osobe.

Raste broj domaćih gostiju

Zagrebački turizam, slaže se on, obilježavaju kraći boravci u centru grada, a nešto dulji uz bolnice, institucije i obrazovne ustanove.

– Dođu nam, primjerice, gosti koji su polaznici Policijske akademije. Oni ostaju i po mjesec dana, dok je u centru to uglavnom prosječno dva ili tri noćenja. Tko je dobro pozicioniran i ima popunjenost veću od 60 posto, može biti zadovoljan – kaže nam Prskalo.

Dio zagrebačkih iznajmljivača, ističe on, u međuvremenu je odustao od ovoga posla.

– Oni koji su se u tome našli, ostali su. Ostali su otpali – kratko rezimira Prskalo.

Što se pak tiče strukture gostiju, nakon pandemije primjetan je izostanak većeg broja gostiju iz Azije, koji su prije 2020. bili važan dio zagrebačke turističke slike.

– Prije korone Korejci su dolazili u velikom broju, puni su bili stanovi oko kolodvora, jer im je to bilo najbliže do aerodroma. Danas ih ima puno manje, tek se polako vraćaju – kaže Prskalo.

Unatoč svim izazovima, smatra on, Zagreb treba zadržati i razvijati postojeće kapacitete.

– Kad su veliki koncerti, kongresi, utakmice, vidi se da grad jednostavno nema dovoljno kreveta. Ti trenuci jasno pokažu koliko su i hoteli i privatni smještaj potrebni – zaključuje predsjednik udruge zagrebačkih iznajmljivača.

Iako Zagreb i dalje u najvećoj mjeri posjećuju strani gosti, raste i udio domaćih gostiju.

U prvih osam mjeseci 2025. zabilježeno je 182.397 dolazaka domaćih turista, što je 12 posto više nego u istom razdoblju 2024. godine (163.376). Stranih je gostiju bilo 744.837, što je neznatno manje nego lani (753.502), no njihov udio i dalje čini više od četiri petine svih dolazaka. Po broju noćenja, strani turisti ostvarili su više od 91 posto svih noćenja u Zagrebu, a domaći nešto više od osam posto.

Vjerni Nijemci

Najviše stranih dolazaka je iz tradicionalnih emitivnih tržišta: Njemačke, Sjedinjenih Američkih Država, Italije, Srbije i Bosne i Hercegovine.

Amerikanci su, uz Nijemce, i dalje među najbrojnijim gostima Zagreba. U prvih osam mjeseci 2025. ostvarili su 59.128 dolazaka, gotovo identično kao u istom razdoblju prošle godine. Ipak, bilježe rast u broju noćenja: 136.212 ove godine prema 130.836 lani, što znači da u prosjeku ostaju nešto dulje.

Njemačko tržište također raste: broj dolazaka veći je za tri posto, a noćenja za sedam posto.

Sličan trend bilježe i Talijani te gosti iz Srbije, dok je najveći skok zabilježen među turistima iz Bosne i Hercegovine: pet posto više dolazaka i čak 12 posto više noćenja nego lani.