Agronom Stjepan Dević iz Sukošana, nada je hrvatskog maslinarstva - nema mu ravna u rezidbi, pravi je majstor!

Nema tog maslinarskog skupa, konferencije, radne skupštine na kojoj se barem jednom ne spomene lajtomotiv hrvatskog maslinarstva: treba nam mladih. Ima, da odmah razjasnimo, relativno mlađih entuzijasta kojima su masline i ulje potpuno zaokupile živote, no i oni će sami za sebe reći da se ne osjećaju više toliko mladima, uglavnom su napunili 40 i zakoračili u peto desetljeće života - piše Maslina.

Srećom, ima hrvatsko maslinarstvo na koga računati, a velika zasluga za to ide dr. sc. Šimi Marceliću, profesoru sa zadarskog fakulteta kojemu je, baš onako filmski, pošlo za rukom usaditi pravu ljubav u srca svojih studenata. I što god Šime dalje napravio to će mu, već sad smo sigurni, biti jedan od najvećih postignuća, jer što ima vrjednije od upućivanja mladih na dobre staze.

Jedan od tih njegovih studenata, a danas suradnika, je i Stjepan Dević (30), agronom iz Sukošana, mnogim maslinarima poznat kao mali kojem nema ravnog u rezidbi. Sa svojim profesorom Šimom osnovao je lani "Školu rezidbe", a kako su se vrlo brzo iskazali na terenu, sve više maslinara s povjerenjem ih pušta u svoje maslinike.

Bio je stoga pravi gušt provesti listopadsko jutro, kad većina maslinara priprema berbu ili već bere, sa Stjepanom u jednom masliniku njegova kraja. Zanimalo nas je kako nova generacija diše na terenu. Stjepan je pristojan, elokventan, nenametljiv, odmjeren, jednostavan, ima stav - čini se uvijek dobre volje - a kako i ne bi bio kad mu je ured među maslinama, na svježem zraku.

- Evo nas u jednom od najboljih i najljepših maslinika, vlasnika Ivana Birkića, u Gaju sa 750 stabala. Maslinik je u osmoj godini, masline su posađene u meliorirani krš, priprema tla je jako dobro izvedena, sjajno je postavljeno navodnjavanje. Masline su stvarno dobro krenule, dosta je različitih sorti: oblica, levantinka, carolea, leccino coratina, picholine... Sađene su na udaljenosti pet puta šest metara, a s ovim načinom rezidbe neće se spojiti. Često ljudi troše resurs zemljišta koji mi u Dalmaciji nemamo previše i sade na osam ili deset metara, a tu se stvarno ne dobiva ništa. Cijela znanost oko povećanja prinosa je gušća sadnja. S povećanjem jednog stabla nećemo povećati prinos po jedinici površine. Ovaj maslinik ima veći prinos po jedinici površine nego ijedan superintenzivni dalmatinski maslinik - dočekao nas je Stjepan. Slušamo ga no nešto kasnije pitali smo ga da nam ponovi gradivo jer nam je pažnju oduzeo fenomenalan pogled na more i zaista uredan i pregledan maslinik, s prekrasnim stablima i zdravim plodovima spremnima za berbu.

- Kad smo prvi put porizali ovaj maslinik prinos je bija oko 60 kila po stablu, ove godine će ipak biti nešto manji, kaže vlasnik oko 30 kila - nama to zvuči sjajno.

Većina stručnjaka složna je da muha određuje ovu sezonu, slažeš li se i ti?

Pa u mojem masliniku, u zaleđu Sukošana, nije bilo muhe, doli na otocima se pojavilo već prve generacije. Zapravo, teško je generalno reći jer lokalitet diktira. Evo u Sukošanu uz more je muha poharala, dok čim se maknemo par kilometara u kontinent nema ih. Ni ovdje ih baš nema, ponegdje neki svježi ubod, ali kako sada ide berba neće biti štete za kvalitetu ulja. Mislim da će kvaliteta ove godine ovisiti o terminu berbe i o uljari, koja ima veliki utjecaj.

Ideš dosta po terenima, štite li maslinari od muhe u tvom kraju?

Zaštita je generalno jako slaba, malo maslinara vodi računa. Veći maslinari koji su u ekološkoj proizvodnji prate i zaštićuju u svojim mogućnostima, ali ta sredstva su ipak manje učinkovitosti pa uvijek ima nešto štete. Ostali maslinari su uglavnom educirani, ali mislim da se ljudi ustručavaju prskanja. Dok recimo za vinogradarstvo to nikada nije bio problem. Uostalom, koliko krumpira, mrkve, kapule prskanih pojedemo u danu...

Već si obavio berbu, kako je prošlo?

Randmani su izrazito visoki. Čak gazda uljare u kojoj meljem, Željko Vrsaljko iz uljare Nadin (iz njegove uljare uglavnom izlaze šampioni jer pazi i održava sve na lijepom nivou), kaže da se randmani vrte oko 15 na početku listopada. Dok sam ja čeka red izaša je šampion Noćnjaka Ivica Kapitanović imao je 16, 5 ! Iz mog maslinika nije nikad tako nešto izašlo. Bilo mi je 12,5, govorim o kilu na kil. Zadovoljan sam ne zanima me toliko randman nego kvaliteta. Zato i berem prvi dan kad se otvori uljara.

Bome, na ovoj maslini plod je već potpuno crn..

Da, leccino je zanimljiv, najveću kvalitetu dobijemo kad se bere još krajem rujna. Kratak je period u kojem se može dobiti visoka kvaliteta iz leccina. U Istri su otvorili uljare 15.9. i imaju pravo jer iz leccina će dobiti vrhunsku kvalitetu. Neki kažu da se bere u 12. misecu, on će tada stvarno imati najveću količinu ulja u plodu ali kvaliteta neće biti dobra. I natjecanja nam to stalno potvrđuju kao istinitu tvrdnju. Istarska bjelica, recimo, imat će visoku kvalitetu i za deset, 15 dana. S njom se može igrati jer duže bude puna polifenola.

Dosta će maslinara u berbu ipak tek u drugoj polovici listopada i početkom studenog..

Oblicu bi po meni do 20. listopada tribalo obrati. Ljudi su tradicionalno naučeni na blaža ulja. Iako mislim da se lako naučiti na bolje. Ja sam svog oca i brata koji su po života proveli na blagom ulju, čak i iz mora, naučio da im se i ovo svidi. Sad ona blaga ne mogu ni primirisati. Osjeti tijelo da je zdravije. U djetinjstvu nisam uopće ništa polivao uljem, a onda je Šime na jednom od predavanja pokazao što je dobro ulje. Ja sam bio u šoku! Pozitivnom, oduševio sam se.

Kakvi su onda trendovi berbe u ovom kraju?

Priobalje će pobrati do studenog, a otoci će malo odužiti. To je tradicija. A ima i onih šta još drže u moru. Zapravo u zaleđu lakše prihvaćaju moderne ideje jer nemaju tradiciju, dok tamo gdje je tradicija, teško se odstupa od naučenih obrazaca.

I u tvojoj obitelji poljoprivreda je dio svakodnevice?

Moji su se uvijek bavili poljoprivredom, povrtne kulture, masline... U ovom kraju tradicionalno su se povrtne kulture proizvodile, a kako je 1956. satrla gotovo svaku maslinu velika hladnoća, nešto sporije se razvijalo moderno maslinarstvo. Imamo autohtonu sortu, peljuzicu, relativno je rodna. Pronašao sam podatke da je moja familija na ovim prostorima od 1640. godine, a poljoprivreda je ovdje nezaobilazna. Moj otac se voli baviti zemljom, a u jednom trenutku sam poludio s tim maslinama.

Kako je ta ljubav krenula?

Pa na faksu sam upoznao dr. Šimu Marcelića i ima jedna profesorica koja drži vinarstvo, Marina Pavlović. Njih dvoje, kako oni to izvedu, ne moreš ostati hladnokrvan! Uživija sam se malo više u vinogradarstvo pa san to upisa za diplomski studij... A onda sam se malo više zbližija sa Šimom i masline su me zaludile. Kad sam skužija pravila rezidbe, ma nema mi ravna.

Koliko imaš maslina, maslinika?

Imam sedam maslinika, 400 maslina.

Pretpostavljam najviše oblice?

Imam jedan maslinik koji smo kupili 2010., a zasađen je 2005. Bile su oblice većinom, a nisu rodile do 2021. pa sam ih nacijepio. I nijednu nisam posadio. Imam leccino, picholen, koratinu, lastovku, leccio del corno i istarsku bjelicu.

Čekaj, pa kako, nemaš oblicu?

A loše nam se pokazalo. Ne rađa nikako!

Pa zbog čega?

Pa do sorte je. Sviđa joj se uski areal, ne paše joj.

Ti si prvi dalmatinski maslinar s kojim pričam da baš nema oblicu...

Oparila me! Jedanaest godina nije rodila!

Evo, i u Školi rezidbe nam dolaze jer žele s rezidbom riješiti problem oblice. Ako je u lošoj poziciji nema šanse. Tu u Starigradu ima maslinik oblice na padini, s navodnjavanjem. Procvita super, nema paunovog oka, ali nema ploda.

Zašto?

Znamo da je dosta je osjetljiva na vlagu, ali ne bi stvara obrazloženja. Kome ne ide ima drugih sorti, jer nije financijski isplativo ulagati u maslinik koji ne rađa.

Najnoviji sam maslinik posadio pretprošlu jesen. Tu sam posadio leccino i leccio del corno, 100 maslina. Sad čekam da mi mladi maslinici krenu u konkretan rod pa će mi i količina ulja rasti.

Imaš li navodnavanje?

Uglavnom nemam, samo mlade navodnjavam prve dvije godine i to ručno. Kako su mi masline posađene u debljoj zemlji ne pate sušu ali naravno da je navodnjavanje potrebno i uvik bi ga tribalo staviti. I veliki maslinici, pogotovo na uštrb količine stabala, zanemaruju navodnjavanje jer im je skupo. To bi tribali razmisliti i posaditi rađe koji hektar manje.

Posadio si superintenzivni maslinik bez navodnjavanja, hoće li ti to uspjeti?

Uspijevaju ali dok nema navodnavanja neće postići puni potencijal. Ja sam to posadio zbog eksperimenta. Za pun potencijal moraju se saditi na 1,20 puta 3, 4 i tek u takvom sustavu daju pun potencijal.