- Na vrijeme smo shvatili da se moramo sami organizirati, pa je smjenski rad uveden samo na odjelima gdje imamo dovoljno liječnika. Nije bio moguć u kirurškoj djelatnosti - na kirurgiji, ginekologiji i urologiji, ali smo ga bez problema uveli na svim ostalim odjelima – kaže dr. Karlo.
Na takvu se parcijalnu organizaciju rada u smjenama zadarska bolnica odlučila jer čisti smjenski rad, kako navodi, iziskuje puno veći broj liječnika. Podrazumijeva rad osmosatnih smjena koji nije uobičajen, jer bolnica pokriva 24-satno radno vrijeme, što znači da bi bolnica morala imati tri smjene i tri čovjeka na raspolaganju.
- U osnovi je smjenski rad dobra ideja za zdravstveno osoblje jer se poštuje europska norma i za malo manju plaću bio bih više s obitelji. No, da bi se takav rad ostvario u svojoj punoj snazi, prije svega je potrebno duplo više liječnika kojih sada u ovakvoj situaciji u zdravstvu nemamo. Bazna ideja je dobra i ovih šest mjeseci je prijelazno razdoblje, a europski zakoni ne mogu se primijeniti u samo šest mjeseci. Prethodno se moramo standardizirati i uskladiti s tim zakonima, a za to je potrebno vrijeme - zaključuje dr. Karlo.
Liste čekanja u zadarskoj Općoj bolnici u prosjeku su se povećale za oko 20 posto nakon štrajka liječnika pa se sada na pregled magnetskom rezonancom mora čekati gotovo godinu dana. Samo dva mjeseca manje čeka se na ultrazvučni pregled dojke, dok se na ultrazvuk štitnjače i color doppler čeka oko šest mjeseci.
Dr. Robert Karlo drži kako je glavni razlog dužih lista čekanja povećanje broja naručenih pregleda iz primarnih i specijalističkih ambulanti.
Božana Sviličić
Foto. Ilustracija CROPIX
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....