Udruga dalmatinskih uljara od Ministarstva poljoprivrede od 2013. godine ukazuje na problematiku s kominom i vegetativnom vodom koja nastaje kao produkt prerade maslina. U početku je komina imala prefiks “opasnog otpada” zagađivača, što je nespojivo s proizvodom/kominom i načinom na koji se isti dobiva. Ako se u procesu proizvodnje/prerade koja je fizikalnog tipa ništa ne dodaje osim vode (koja je zdravstveno ispravna) kako je moguće da na kraju od 100 posto prirodnog biljnog proizvoda dobijemo opasni otpad?!?
Kemijskim analizama ista ova komina masline nema u sebi povišene vrijednosti teških metala, pesticida i drugih kemijskih spojeva koji nisu prirodnog karaktera i koji nisu kao takvi nerazgradivi i ne ostavljaju rezidue u tlu. Na osnovi istih kemijskih analiza smo dobili preporuke da se komina masline može u izvornom obliku koristiti kao prirodni poboljšivač tla te da se može dodavati na poljoprivredno zemljište (neke europske zemlje 80 tona/ha).
Eksperimenti u masliniku
Znanstveni radovi dokazuju da nasadi kojima je dodana komina masline kao poboljšivač tla daju bolje rezultate rodnosti, a sama kvaliteta tla se popravlja zbog unosa organske tvari kojom su siromašna tla Dalmacije. Osobno tvrdim, jer su u mome masliniku rađeni ovakvi eksperimenti, da komina ni malo ne šteti višegodišnjim nasadima.
Primjerice, dva stabla šljive sorte Stenley, vozač nije pazio i oko 10 kubika friške komine je istovario na te dvije šljive koje su bile preko metra visine u komini i u širem promjeru od krošnje - ništa im se nije dogodilo.
Komina je bila od listopada do svibnja na istom mjestu, volim reći da list nikad nije bio zeleniji na njima. Kod prijatelja gdje je veća količina komine rasplanirana u mladom masliniku stabla imaju veći porast u odnosu na ista bez tretiranja za gotovo 50 posto. Osobno smatram da je komina masline izuzetno vrijedna sirovina, koja će postati tražena. Imamo saznanja da u svijetu postoje bio plinska postrojenja koja kominu i vegetativnu vodu iz procesa prerade maslina koriste za dobivanje električne energije, a ostatak/digestat koriste dalje kao prirodne poboljšivače tla.
Ovakav vid kružne ekonomije u maslinarstvu i poljoprivredi bi trebao biti strateški i planirani cilj. S vremena na vrijeme se digne velika buka oko komine dok neka puno veća i opasnija zagađenja prolaze ispod radara kao i nepovratno uništavanje poljoprivrednog zemljišta na druge načine. Je li to slučajno ili ne trebali bi se zapitati.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....