Berba maslina na Šolti se zahuktala. Mnogi maslinari poslušali su moje upozorenje na veliku opasnost od zaraze maslininom mušicom i krenuli brati masline desetak dana ranije nego obično. Uljare su počele s preradom 1. listopada i sada je svima jasno da je to bio pun pogodak i da se u pravo vrijeme krenulo s berbom.
Pišem ovaj tekst rano ujutro 13. listopada pod dojmom sinoćnje prerade. Nosio sam u uljaru plodove šoltanke. Imao sam 454 kg maslina i dobio 93 litre ulja. Prethodna prerada od 9. listopada mi je od 500 kg oblice dala 102 litre ulja. Vrlo slično je bilo i kod dvije ranije prerade. Ugodno je ići u uljaru i gledati zadovoljna lica maslinara dok odlaze kućama s punim kantama dragocjene tekućine. Inače, ulja su odlična, izbalansirana, umjereno pikantna i izrazito zelene boje. Šoltanka je nešto intenzivnija, što je logično jer ona malo kasnije od oblice postiže tehnološku zrelost.
Kiše nema na vidiku
Trenutačno na otoku imamo gotovo pa sušu i sve češću pojavu smežuranih plodova, što znatno usporava berbu. Očito je da ove godine nema opuštanja jer pored utrke s mušicom moramo žuriti s berbom prije nego se plodovi još više osuše. Ozbiljnije kiše zasad nema na vidiku.
Intenzivni let mušice se nastavio. Brojke su i dalje velike, ali se sama zaraza usporila jer dehidrirani plodovi više nisu atraktivni. Zbog nedostatka vlage masline brzo šaraju, a poznato je da mušica nerado polaže jaja u plodove koji su prošarani. Jaka bura i suh zrak koji su vladali prethodnih dana također usporavaju njezino djelovanje. Sve skupa znači da imamo još nešto vremena u kojem ovaj štetnik neće previše utjecati na kvalitetu ulja.
Činjenica je da smo nakon prethodne godine s izuzetno zdravim plodovima i s nikad manjim randmanima doživjeli berbu s rekordnim sadržajem ulja u plodu. U prošlom tekstu sam kazao da bi Šolta mogla biti neslavni rekorder po šteti od mušice, a sad se pokazalo da smo rekorderi i po količini ulja u plodu.
U oborinama je ključ
Ovo nam je prilika da nešto novo naučimo da bismo bolje shvatili koji su to važni čimbenici koji utječu na stvaranje ulja. Imamo dvije potpuno različite godine u nizu i usporedba vremenskih prilika koje su ih pratile trebala bi dati odgovore na to pitanje. Prošle godine se kao najčešći uzrok niskih randmana spominjala velika vrućina. Osobno sam skloniji da pravi razlozi leže u količini i rasporedu oborina, pa ću zbog toga usporediti količine kiše koje su pale tijekom srpnja, kolovoza i rujna prošle i ove godine, a registrirane su na mjernoj stanici u Gornjem Selu.
Iz iskustva znamo da su u godinama kad je u kolovozu bilo dovoljno vlage redovito bili dobri randmani. Kiša koja je pala pod kraj srpnja, kao i one u osmom mjesecu, stvorile su upravo takve uvjete. Treba također uzeti u obzir da je maslina biljka sušnih krajeva i da ne treba previše vode. Prošle godine je u kolovozu bilo dosta kiše, a u rujnu izuzetno puno. To je natjeralo stabla na bujnost i ubrzani razvoj plodova, što proces stvaranja ulja nije mogao pratiti. Ove godine su količine oborina bile taman da stabla održavaju funkcionalnim. Očito je da to bolje odgovara tim procesima. Logično je da dehidrirani plodovi daju više ulja. Ipak ovu teoriju najbolje potkrepljuje činjenica da jednako visoke postotke imamo i od krupnih, dobro razvijenih plodova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....