Zadnjih godina svjedočimo redovitom porastu prosječnih godišnjih temperatura zraka. Klimatske promjene su sve očitije što predstavlja veliki izazov za poljoprivredu uopće, pa tako i za maslinarstvo.
Ako ove promjene promatramo kroz neko kraće razdoblje, možda to i ne izgleda toliko drastično, jer nije svaka godina ista pa nas to ponekad može zavarati. Na primjer, prošlo proljeće je bilo rekordno po ranom kretanju vegetacije, pa su masline cvjetale deset dana ranije nego ovog proljeća. Ipak za mene s puno više maslinarskog staža, promjene su vrlo ozbiljne i smjer kretanja jasan, naročito ako uspoređujemo ovo danas s onim što je bilo prije trideset i više godina.
U to vrijeme je postojala vrlo jasna granica između zimskog mirovanja i razdoblja vegetacije. Masline bi zaspale u prosincu, a prve naznake buđenja su bile vidljive pred kraj veljače i to u izmjeni boje lista. Kretanje pupova uočavalo bi se u ožujku. Cvjetanje bi započinjalo tek potkraj svibnja i nastavljalo se u lipnju. Bralo se u drugoj polovini studenoga i u prosincu. Istina da su kriteriji za zrelost bili drugačiji, ali da se kretalo s berbom i prema današnjim parametrima zrelosti, to bi se onda događalo u prvoj polovici studenoga. Sama berba se u prošlosti povezivala s hladnim vremenom i toplom odjećom dok se ona u današnje vrijeme događa po pravim ljetnim temperaturama i traži se hladovina.
Prije je bilo uobičajeno da nam zima donese nekoliko prodora hladnog zraka s višednevnim minusima, pa čak i snijegom. To je za masline jako važno, može se reći i presudno, radi razvrstanja pupova i smanjenja populacije štetnika. Hladnoća također duže zadrži stabala u mirovanju, pa nema opasnosti da će neko zahlađenje potkraj zime napraviti štetu, jer obično ne bude problem u kasnom mrazu, ako topla zima ne potakne prerano kretanje vegetacije.
U budućnosti će sve biti teže
Nažalost, već nekoliko godina nismo imali tih hladnih epizoda tijekom zimskog razdoblja, pa samim time ni pravog mirovanja vegetacije. To nas prisiljava da s rezidbom i gnojidbom počinjemo što kasnije, pa nam je vrijeme za te radove skraćeno.
Promjena klime, kao i porast temperature zraka potenciraju sve duža i intenzivnija sušna razdoblja uz paklene vrućine i suhe vjetrove, u kojima se vlaga brzo gubi iz tla. Za taj prebrzi gubitak vlage iz tla, također je jedan od krivaca nedostatak mraza tijekom zime. Poznato je da mraz podiže i usitnjava površinski sloj tla na kojem se zbog toga u razdoblju suše neće stvarati pukotine.
Da naglasim koliko je to važno, podsjetit ću čitatelje na 2012. godinu i usporediti je s ovom koja je u tijeku. Riječ je o zimi kad je Dalmaciju zahvatio veliki snijeg, koji se na tlu zadržao čak dva tjedna. Tog proljeća je palo manje kiše nego ove godine, a razdoblje bez oborina (lipanj, srpanj, kolovoz) trajalo je 86 dana. Čitavo to vrijeme bez kiše, masline su odlično podnijele i u konačnici je po urodu i količini ulja to bila godina za pamćenje.
Ove godine smo imali dovoljno kiše u svih pet mjeseci, a u samom svibnju na Šolti je palo između 50 i 60 litara po metru četvornom. Usprkos tome, već od polovice lipnja kod slabijih se stabala počeo uočavati nedostatak vlage.
Možda ćemo, kad već nema jačih mrazova, zbog tog brzog isušivanja morati ponovo, kao što su radili naši stari, obrađivati tlo ispod stabala i tako čuvati vlagu. Iz iskustva znam da ta metoda daje dobre rezultate, jer jedan maslinik frezam dva puta godišnje. Jednom u proljeće, a drugi put početkom ljeta. Rezultati su znatno bolji nego u masliniku gdje samo kosim travu.
Najbolje je kad možemo stablima dati dovoljne količine vode. Nažalost, to je u našim uvjetima često teško ili nemoguće. Kombinacija navodnjavanja i obrade tla frezanjem davala bi dobre rezultate, ali je zbog instalacija za vodu nepraktična. Ipak, u budućnosti će biti sve teže, pa zaključujem da je razmišljanje o uzgoju maslina bez mogućnosti navodnjavanja neozbiljno.
Neki se zavaravaju tvrdnjama da je i u prošlosti bilo sušnih i vrućih godina. To je točno. Ja ih pamtim nekoliko, ali one su ipak bile rijetke u odnosu na one umjerene. Danas je obratno. Ekstremne godine se prečesto ponavljaju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....