Berba maslina
Visoke temperature i suša tijekom ljeta prouzročile su kasniju berbu, pa će se većina maslina brati u studenome. Nemali broj maslinara berbu će odgoditi za početak prosinca. Prije samog početka berbe potrebno je u masliniku pokositi travu, dogovoriti s uljarom termin prerade i, što je najteže, osigurati berače.
Većina maslinara berbu obavlja ručno ili baterijskim tresačima. Bez obzira na to kako se berba obavlja treba paziti da se plodovi ne oštete, jer oštećeni plodovi brzo gnjile i daju ulje niže kakvoće.
Za ubrzavanje i veću učinkovitosti ručne berbe upotrebljavaju se odgovarajući češljevi kojima se brste plodovi maslina.
Za mehaniziranu berbu potrebni su odgovarajući uvjeti: uzgojni oblik, pravilna rezidba, visina stabla, stupanj zrelosti ploda i prilagodba terena za primjenu stroja.
Ubrane masline treba očistiti od otpalog lišća, grančica i drugih nečistoća, te ih pakirati u plastične “gajbe” s rupičastim stijenkama ili u drugu odgovarajuću ambalažu i što prije otpremiti u uljaru na preradu.
Skladištenje plodova od berbe do prerade
Plod masline je živi organizam koji i nakon berbe nastavlja s biokemijskim aktivnostima. Već četvrti dan, a kod maslina branih tresačima i prije, nakon berbe plodovi započinju s fermentacijom, a šesti dan na ubrane plodove koji nisu pravilno uskladišteni naseljavaju se gljivice pljesni.
Masline je najbolje nakon berbe preraditi isti ili sljedeći dan. Ako moramo čuvati plodove na kraće razdoblje, to je moguće u prozračnim prostorijama u plastičnim ili drvenim sanducima s otvorima sa strane da bi se omogućila cirkulacija zraka. Debljina sloja maslina u sanducima ne smije biti veća od 15 cm.
Značajan broj maslinara još uvijek čuva plodove od berbe do prerade u pitkoj ili morskoj vodi. Ovi postupci nisu dobri, ako se želi imati maslinovo ulje visoke kakvoće, jer kod ovakvog načina čuvanja gube se bitni sastojci neogliceridnog dijela o kojem ovise prirodna organoleptička svojstva ulja.
Zaštita od bolesti
U samoj berbe, bez obzira na to obavlja li se ručno ili tresačima, dolazi do defolijacije određene količine lisne mase i oštećenja grančica. Upravo ta mjesta su pogodna za ulazak bakterija u tkivo maslina. Zbog toga je nakon berbe potrebno obvezno obaviti zaštitu protiv bakterioza prskanjem registriranim pripravcima na bazi bakra. Istim pripravcima suzbijamo i bolest paunovo oko, koja je zbog povoljnih temperatura i vlage vrlo aktivna.
Gnojidba organskim gnojivima
Gnojidbu organskim gnojivima nužno je obaviti svake tri do četiri godine, a u tlo ih treba unositi u optimalnim količinama. Izostanak ove gnojidbe, uz optimalnu mineralnu, može dovesti do žućenja i opadanja lišća, slabije rodnosti, sušenja izbojaka i sličnih problema. Najvažnije organsko gnojivo je stajski gnoj, koji ne smije biti u svježem stanju, nego fermentiran.
Kako nažalost, a pogotovo na otocima, ima sve manje domaćih životinja, stajski gnoj je postao raritet. Vrlo dobra zamjena za njega su koncentrirana humificirana peletirana stajska gnojiva koja na tržište dolaze pakirana u plastičnim vrećama, većinom od 25 kilograma. Njihova je prednost što ne sadrže sjemenke korova.
Pri izboru organskog gnojiva te procjeni kvalitete i cijene potrebno je obratiti pozornost na nekoliko parametara: sastav (udio dušika, fosfora, kalija, magnezija i ostalih mikroelemenata), udio suhe tvari, postoji li mogućnost da sadrži sjeme korova i patogene organizme, način primjene te potrebnu količinu gnojiva.
Organsko gnojivo mora se zakopati u tlo što bliže korijenju. U novije vrijeme stajski gnoj se polaže u jarke koji se kopaju od debla do ruba krošnje. Dubina jarka ovisi o tlu i u prosjeku iznosi 20 do 30 centimetara. Prvo se kopaju dva nasuprotna jarka. Za dvije godine kopaju se druga dva, koja su u odnosu na prve pod kutom od 90 stupnjeva. Nakon četiri godine ponovno se kopaju na mjestu gdje su bili prvi i tako redom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....