Početak jeseni za maslinare redovito donosi pitanje koje utječe na količinu i kvalitetu dobivenog ulja – kada započeti berbu. Boja ploda pritom nije dovoljna za donošenje odluke jer izgled masline ne mora odgovarati stupnju njezine tehnološke zrelosti. Ovogodišnje prilike to posebno naglašavaju. Dugotrajna suša i visoke ljetne temperature usporile su razvoj plodova i stvaranje ulja, zbog čega masline sredinom rujna u svim hrvatskim područjima uzgoja još dozrijevaju i nisu spremne za berbu.
Ministarstvo poljoprivrede, odnosno Uprava za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva, zato nastavlja projekt određivanja tehnološke zrelosti maslina na području njihova uzgoja. Projekt se provodi od 2018. godine u razdoblju prije berbe, a cilj mu je maslinarima pružiti podatke na temelju kojih mogu preciznije odrediti trenutak kada plod doseže odgovarajuću zrelost za preradu.
Sadržaj ulja u suhoj tvari ploda utvrđuje se analizom bliskom infracrvenom spektrometrijom s diodnim poljem. Taj podatak smatra se stabilnim pokazateljem količine ulja u plodu jer se ne mijenja samim povećanjem težine masline. Praćenjem njegovih vrijednosti kroz vrijeme može se vidjeti traje li stvaranje ulja ili se približava završetku.
UZORCI SE PRATE DUŽ CIJELOG HRVATSKOG PRIOBALJA
Ovogodišnje uzorkovanje plodova počelo je 7. rujna, a predviđeno je da traje sve dok masline ne dosegnu najveći sadržaj ulja. Prema dosadašnjem iskustvu, to se očekuje približno oko 23. studenoga, uz razlike koje ovise o sorti i području uzgoja. Uzorci se prikupljaju svakih sedam dana kako bi se mogle pratiti promjene tijekom dozrijevanja.
Praćenjem je obuhvaćeno trinaest područja uzgoja duž hrvatske obale. Među njima su sjeverni i južni dio zapadne obale Istre, Hrvatsko primorje s otocima Krkom i Rabom, sjeverna Dalmacija odnosno Zadarska i Šibensko-kninska županija, srednja Dalmacija s Bračem i Hvarom, poluotok Pelješac, Konavle i otok Korčula.
Analiziraju se plodovi različitih sorata kako bi rezultati što bolje odgovarali stvarnom stanju hrvatskih maslinika. U praćenje su uključene buža, istarska bjelica, leccino, oblica, mašnjača, krvavica, levantinka, lastovka i drobnica. Redovito uzorkovanje omogućuje usporedbu razvoja pojedinih sorata i područja te praćenje trenutka u kojem prestaje povećavanje sadržaja ulja u plodu.
LJETNA SUŠA ZAUSTAVILA JE NORMALAN RAZVOJ PLODOVA
Ovogodišnja vegetacijska sezona u hrvatskim maslinarskim područjima snažno je obilježena nedostatkom vode. Tijekom početnih razvojnih faza, koje uključuju razvoj pupova i listova te pojavu cvatova, vode je bilo dovoljno. Takvi su uvjeti povoljno djelovali na oplodnju i stvaranje zametaka, pa je u početku formirana prosječna do dobra količina plodova.
Situacija se promijenila tijekom ljeta. Visoke temperature, snažno isušivanje dubljih slojeva tla i dugotrajna suša postupno su povećavali stres biljaka. Posljedica je bilo otresanje dijelova krošnje i prorjeđivanje već zametnutih plodova. Najizraženije posljedice zabilježene su u maslinicima bez mogućnosti navodnjavanja, gdje stabla zbog nedostatka vode nisu mogla nastaviti očekivani razvoj.
Masline su zbog visokih temperatura na pojedinim područjima ostale u svojevrsnom stanju mirovanja sve do kraja kolovoza, a ponegdje čak do sredine rujna. Visoke temperature nisu problem samo zbog gubitka vode. Prema preporuci stručne službe, pri temperaturama višim od 32 °C maslina ne stvara ulje. Dugotrajna vrućina tako je usporila jedan od najvažnijih procesa dozrijevanja ploda, zbog čega se ove godine ne očekuje rana berba. Zbog stresnih uvjeta optimalni trenutak za berbu neće nastupiti tako brzo. Nakon prvih kiša preporučuje se provođenje tretmana protiv štetnika kako bi se plodovima ostavilo dovoljno vremena za postupno, ove godine zakašnjelo dozrijevanje.
Promjena vremena može donijeti i pojavu koja maslinare lako može navesti na pogrešan zaključak o zrelosti. Nagli prijelaz iz toplog razdoblja prema nižim temperaturama, hladnije noći te posljedice suše mogu izazvati bržu promjenu pigmentacije plodova. Maslina zbog toga može izgledati zrelije nego što pokazuje stvarno stanje stvaranja ulja.
S očekivanim oborinama raste i opasnost od napada maslinove muhe. Prema stanju zabilježenom do sredine rujna, u većini hrvatskih područja uzgoja ne očekuje se veća šteta od ovog štetnika jer dugotrajna suša i visoke temperature nisu omogućile snažnije generacijsko razmnožavanje. Promjenom vremenskih prilika stanje je svejedno potrebno pratiti.
DVA PODATKA POKAZUJU KADA SE PRIBLIŽAVA VRIJEME BERBE
Pri odlučivanju o početku berbe maslinarima se preporučuje pratiti dva osnovna pokazatelja prinosa i kvalitete: količinu ulja u suhoj tvari ploda i težinu ploda. Njihovo praćenje daje znatno precizniju sliku dozrijevanja od procjene samo prema vanjskom izgledu masline. Sve dok sadržaj ulja u suhoj tvari raste, maslina nastavlja stvarati ulje u biljnoj stanici. Istodobno se odvijaju procesi povezani s njegovim okusom i mirisom. Dok taj proces traje, plod prema preporuci nije spreman za berbu. Tek praćenjem promjena iz tjedna u tjedan može se procijeniti kada je akumulacija ulja završila i kada se približava optimalan termin.
Ovogodišnji rezultati uspoređuju se i s podacima prikupljenima tijekom prethodnih godina. Za lakše praćenje izdvojeni su podaci za istarsku bjelicu u Istarskoj županiji te za oblicu i levantinku na području Kaštel Sućurca u srednjoj Dalmaciji. Usporedni prikazi obuhvaćaju rezultate iz više prethodnih sezona i služe za praćenje prosječnog vremena u kojem su neke od najvažnijih hrvatskih sorata dosezale optimalni trenutak za berbu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....