Kraljica delicija, divlja šparoga, ako je suditi po Alenu Bužleti iz Valbandona kraj Pule, bit će prvi put uzgojena na plantaži posađenoj na njegovoj parceli od 12 000 metara četvornih, okruženoj nepreglednim suhozidom i kažunom, simbolima istarskog kraja. Nakon što smo saznali za ovog vrijednog poduzetnika i vizionara, vlasnika obrta Grdobina koji je friški poljoprivrednik, naša ekipa uputila se put Vodnjana da se upozna s ovim novim, nadasve obećavajućim projektom. I na licu mjesta vidjeli smo redove zasađenih šparužina pokrivenih slamom, radi zadržavanje vlage, koje su također posađene i između stabala(ca) masline i žižule jer se smatra da u hladu, miru, u suživotu s ovim mediteranskim kulturama, divlja će šparoga "divlje" rasti i bujati. I to ne samo u par proljetnih mjeseci, već i preko godine.
Šime je kriv
Naš domaćin odmah nam priznaje da ga je s tom idejom zarazio inovator, pionir i doktor za uzgoj divljih šparoga u Lijepoj našoj Šime Martinović iz Vineža na Labinštini koji mu je ne samo mentor, već i partner u ovoj posve novoj grani poljoprivrede u Hrvatskoj, pa i na istarskom poluotoku. Podsjetimo da je draga kolegica Meri Šilović u prošlom broju imala zanimljiv i edukativan intervju sa Šjor Šimom Šparogom kojeg je vodila na Konavlima.
Bužleta ističe da mu je odmah Martinovićev prijedlog pao na plodno tlo, poput sjemenki šparužine, posebice kada je imao u vidu koliko je divlja šparoga cijenjena, zdrava, skupa, da ju je teško brati u prirodi, suočavajući se s opasnošću od zmija, kilometarskim hodanjem i saginjanjem, što iziskuje puno vremena i poprilične lovačke sreće, te kratkom sezonom.
Veliki planovi
Za sada je posadio oko 500 sadnica šparužine koje se nabavljaju u malobrojnim rasadnicima, po cijeni od 2 do 3 eura, a planirao je i veći broj, ali su ga u tome spriječile vremenske (ne)prilike. Inače, na ovoj će parceli nastojati posaditi još tisuću sadnica, na obližnjoj od 9000 metara četvornih još par tisuća, a u budućnosti mu je želja doći od 20 do 30 000 sadnica šparužine, što bi bila najveća plantaža divljih šparoga na ovim prostorima.
- Uzgoj divljih šparoga nije kompliciran, samo treba strpljenja. Brati kultivirane divlje šparoge je puno jednostavnije, brže i isplativije. Tim više jer se klima sve brže mijenja, sve je više suša i toplinskih udara, pa je za očekivati da će u prirodi biti sve manje ove delicije, cijenjene ne samo kod nas, već u Europi i svijetu. Da bi zasađena šparužina, koju ja navodnjavam i gnojim, dala prve šparuge, treba dvije do tri godine pri čemu bi svaka šparužina trebala dati 15 jedrih i sočnih šparuga. Životni vijek šparužine je od 30 do 40 godina - napominje Bužleta.
Nama je bilo zanimljivo vidjeti patuljasta stabalca španjolskih sorti masline, Olianu i Corianu, za koju nam naš sugovornik veli da slabije buja ali je vrlo plodna i rodna. U godinu dana već cvjeta, tako da se nada da će već tijekom ovogodišnje berbe pobrati određene količine i napraviti maslinovo ulje. Njegov mladi maslinik, u kojem uz ove španjolske sorte ima i leccina te pendolina, uz sadnice žižole, među kojima su zasađene šparužine, bit će zasigurno ogledni primjer novog poljoprivrednog brenda koji jamči ekonomski, turistički i zdravstveni prosperitet, uz svesrdnu potporu znanstvenika i stručnjaka.
A da je tomu tako potvrđuje nam sam Bužleta kojem se već javljaju vlasnici malih obiteljskih hotela i restorana, zainteresirani za kupnju divljih šparuga.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....