Špinat (Spinacia oleracea) jedna je od omiljenih lisnatih povrtnih kultura, a zbog jednostavnog uzgoja često se nalazi u kućnim vrtovima. Ne traži puno prostora, relativno brzo raste i može se brati tijekom većeg dijela godine, osobito u područjima s blagom klimom. Mladi listovi mogu se koristiti za pripremu salata, dok su oni razvijeniji odlični za juhe, variva, pite i druga jela.
Riječ je o jednogodišnjoj zeljastoj vrsti koja razvija rozetu zelenih listova. Ovisno o sorti, oni mogu biti glatki ili naborani, zaobljeni ili izduženi. Špinat je poznat i po hranjivoj vrijednosti jer sadrži vitamine, minerale, biljna vlakna i antioksidanse. Među važnijim sastojcima ističu se vitamin K, folati i željezo.
Kada je najbolje vrijeme za sjetvu?
Špinat najbolje uspijeva u hladnijem dijelu godine. Visoke temperature i dugi dani mogu potaknuti prerano stvaranje cvjetne stabljike, zbog čega listovi postaju grublji i manje ukusni. Zato se najčešće sije u proljeće te krajem ljeta i početkom jeseni.
U mediteranskim područjima posebno je zanimljiva jesenska sjetva jer blage zime omogućuju njegov rast i berbu tijekom hladnijih mjeseci. Sjeme se može sijati od kraja ljeta pa sve do jeseni, ovisno o vremenskim uvjetima i odabranoj sorti. Proljetna sjetva obavlja se čim se tlo prosuši i postane pogodno za obradu.
Ako želite imati svježe špinatove listove kroz dulje razdoblje, nemojte posijati sve sjeme odjednom. Bolje je napraviti nekoliko manjih sjetvi u razmaku od dva do tri tjedna. Tako ćete postupno dobivati nove količine za berbu.
Kakvo tlo i položaj odgovaraju špinatu?
Za dobar razvoj potrebno mu je rahlo, plodno i dobro drenirano tlo koje zadržava dovoljno vlage. Prije sjetve zemlju je dobro prekopati i obogatiti zrelim kompostom ili dobro odležanim stajskim gnojem. Treba ukloniti korov i razbiti veće grudice kako bi sjeme imalo što bolje uvjete za klijanje.
Odgovara mu sunčan položaj, ali dobro uspijeva i u polusjeni, što je posebno korisno u toplijim krajevima. Tijekom ljeta dobro ga je zaštititi od najjačeg podnevnog sunca jer vrućina može usporiti rast i potaknuti prerano cvjetanje.
Sjetva je jednostavna, a špinat uspijeva i u posudama
Sjeme se najčešće sije izravno u vrt, u redove dubine oko 1,5 do 2 centimetra. Između redova ostavite približno 20 do 30 centimetara prostora kako biste kasnije lakše uklanjali korov i obavljali ostale radove.
Kada mlade biljčice niknu i dovoljno ojačaju, potrebno ih je prorijediti. Ovisno o sorti i načinu berbe, ostavite između 8 i 15 centimetara razmaka. Ako planirate brati vrlo mlade listove, možete ih ostaviti i nešto gušće.
Špinat ne morate imati samo u vrtu. Možete ga posijati i u veću posudu ili žardinjeru na balkonu i terasi. Potrebno je odabrati posudu s otvorima za otjecanje viška vode i napuniti je kvalitetnim supstratom za povrće. Budući da se zemlja u posudama brže isušuje, redovito provjeravajte njezinu vlažnost.
Bez dovoljno vode nema ni kvalitetnih listova
Tijekom rasta špinatu je potrebna ravnomjerna opskrba vodom. Ako se zemlja previše osuši, razvoj se može usporiti, a biljka u nepovoljnim uvjetima može ranije procvjetati.
Najbolje ga je zalijevati ujutro, usmjeravajući vodu prema tlu kako bi listovi ostali što suši. S druge strane, ne treba pretjerivati s količinom vode jer njezino zadržavanje oko korijena može pogodovati razvoju bolesti.
Redovito uklanjajte korov koji mu oduzima prostor, vodu i hranjiva. Obratite pozornost i na gustoću sadnje jer pregusto posađene biljke imaju slabiju prozračnost, što može pogodovati pojavi gljivičnih bolesti, među kojima je i plamenjača špinata.
Kada početi s berbom?
Mladi listovi mogu se početi brati već nekoliko tjedana nakon sjetve, dok je za potpuno razvijenu rozetu potrebno pričekati nešto dulje. Točno vrijeme ovisi o sorti, temperaturi i uvjetima u kojima raste.
Ako želite produžiti razdoblje berbe, možete postupno otkidati vanjske listove, pritom pazeći da središte biljke ostane neoštećeno. Tako će nastaviti razvijati nove. Druga je mogućnost pričekati da se razvije veća rozeta i ubrati cijelu biljku rezanjem pri dnu.
Najbolje ga je brati neposredno prije pripreme jela, kada je najsvježiji. Ako ga nećete odmah koristiti, spremite ga u hladnjak, u odgovarajuću posudu ili vrećicu, bez prethodnog pranja.
Uz pravilan odabir vremena sjetve, dovoljno vode i odgovarajuće mjesto, špinat nije zahtjevan za uzgoj. Upravo zato dobar je izbor i za početnike koji žele imati vlastito povrće, čak i ako raspolažu samo manjim vrtom ili balkonom.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....