Jedite ovo i živjet ćete sto godina! Ako ništa, bar ćete guštati: u ‘juhu za dugovječnost‘ idu Dalmatincima dragi sastojci

Jedna je stvar zajednička skoro svim pričama o ljudima koji su stotu godinu doživjeli u dobrom zdravlju i puni vitalnosti - uvijek im se postavi isto pitanje: "Što jedete?". I odgovori su im zapanjujuće slični, mahom spominju jednostavnu prehranu, punu jela koja su lagana, ali zasitna i u pravilu su bazirana na povrću i mahunarkama, uz davanje prednosti ribi pred mesom. Tipična mediteranska prehrana, rekli bismo, no i taj tip prehrane ima svoje podvrste i varijacije.

Corinne Ryman, Pierre Cabannes/Foodcollection Via Afp

Među najzdravijim varijantama mediteranske prehrane je ona koja je ostala očuvana u zabačenijim djelovima Sredozemlja. Baš je takva prehrana koje se još uvijek drže stariji stanovnici Sardinije, a kad bi se biralo najzdravije jelo s tog otoka, pobjedu bi, sasvim sigurno, odnio takozvani sardinijski minestrone.

To se jelo često spominje kao juha dugovječnosti, a dokaz je obitelj Melis iz mjesta Perdasdefogu u kojoj ima jako puno stogodišnjaka. Dobri geni, sasvim sigurno, i jednostavan život s malo suvremenog stresa, jasno, no nešto bi moglo biti i u ovom jelu i to ne zbog nekakvog čudesnog sastojka, nego zbog prave kombinacije zdravih namirnica.

Jacques Boulay, Marianne Paquin/Foodcollection Via Afp

Kad se kuha sardinijski minestrone po receptu iz obitelji Melis, u loncu su grah, slanutak ili druge grahorice, zatim sezonsko povrće, a pored svega toga i malo tjestenine ili žitarica poput ječma te obavezno maslinovo ulje i začinsko bilje. Zbog svega spomenutog, ovo je jelo obrok koji pruža sitost, u prehranu unosi vlakna, biljne proteine i sporo probavljive ugljikohidrate.

Otkrit ćemo vam recept (objavljen je u knjizi Blue Zones i tisuću puta prepisan), ali shvatite ga kao model, a ne kao nešto čega se trebate slijepo držati. Ako uzmete neku vrstu graha, češnjak, mrkvu, celer, luk, rajčicu i šaku sitne tjestenine, već ste na pravom putu, no ostale sastojke svakako prilagodite stađunu.

Sardinijski minestrone

Sastojci

150 g suhog slanutka
150 g suhog bijelog graha
150 g suhog šarenog ili crvenog graha
150 g krumpira
400 g sjeckane rajčice
150 g fregule ili druge sitne tjestenine
2 žlice maslinova ulja
1 luk
5 stabljika celera
5 mrkvi
8 češnjeva češnjaka
1 lovorov list
1 žličica origana
voda ili povrtni temeljac po potrebi
sol, papar

Priprema

Slanutak i grah namočite preko noći. Sutradan ih ocijedite i isperite. Luk, celer, mrkvu i češnjak nasjeckajte, a krumpir ogulite i narežite na kockice.

U velikom loncu zagrijte maslinovo ulje pa dodajte luk, celer, mrkvu i češnjak. Pirjajte nekoliko minuta, dok povrće malo ne omekša. Dodajte ocijeđeni slanutak i grah, krumpir, sjeckanu rajčicu, lovorov list, origano, sol i papar. Ulijte dovoljno vode ili povrtnog temeljca da sve bude dobro prekriveno.

Kuhajte na laganoj vatri dok grahorice ne omekšaju, otprilike 1 i 1/2 do 2 sata, ovisno o vrsti i starosti graha. Po potrebi tijekom kuhanja dodajte još vode ili temeljca.

Pred kraj kuhanja dodajte fregulu ili sitnu tjesteninu i kuhajte dok ne omekša. Po potrebi dotjerajte okus solju i paprom. Juha treba biti gusta, ali ne suha, pa po potrebi dodajte još malo vode ili temeljca.

Ono što je kod ovog jela najvažnije nije luksuzan sastojak, nego kombinacija. Grahorice daju biljne proteine i vlakna, povrće volumen i mikronutrijente, maslinovo ulje masnoću koja nosi okus, a malo tjestenine ili fregule čini juhu zasitnijom. Zato se ovakav minestrone dobro uklapa u ono što se često opisuje kao prehrana plavih zona: jednostavna, uglavnom biljna jela od dostupnih namirnica, bez puno mesa i bez pretjerivanja.