Ako vam je pomalo dosadilo svo sezonsko povrće koje je trenutno u ponudi, predlažemo vam da otkrijete jedu potpuno zanemarenu vrstu. Mnogi nisu ni čuli za nju, prolaze pored nje u trgovini i uopće ju ne primjećuju, no gurmanima i ljubiteljima zdrave prehrane je ipak dobro poznata.
Mislimo na onaj bijeli korijen, vrlo nalik na peršinov, samo što to - nije. To je pastrnjak, odlična, no pomalo podcijenjena namirnica koja je u nutritivnom smislu puno jača nego što izgleda, a istovremeno je praktična za kuhanje jer se može peći, kuhati, miksati u krem juhe i piree.
Najvažnija zdravstvena korist pastrnjaka je povezana s vlaknima. Pastrnjak je dobar izvor prehrambenih vlakana, što znači da može pomoći probavi, urednijoj stolici i općenito boljoj regulaciji apetita, jer vlakna pridonose sitosti. Upravo se zato često preporučuje kao koristan dodatak prehrani kod kontrole tjelesne težine.
Druga velika prednost je njegov mineralni profil, posebno kalij, koji je važan za normalnu funkciju mišića i živčanog sustava te se često spominje u kontekstu prehrane koja podržava zdravlje krvnog tlaka i srca.
Pastrnjak također sadrži folat (vitamin B9), važan za stvaranje krvi i normalne procese diobe stanica, a uz to ima i vitamin C te nešto vitamina K, što sve skupa čini solidnu mikronutritivnu osnovu za zimsku prehranu.
Još jedna korisna stvar: kad se peče, pastrnjak prirodno razvije slatkast okus pa obrok u kojem se nađe čini bogatijim bez potrebe za šećerom ili teškim umacima.
Pastrnjak je najzahvalniji kad ga tretirate kao zdraviju verziju krumpira: daje sitost i užitak u hrani, ali s više vlakana i zanimljivijim mikronutritivnim profilom. No pire i krem juha nipošto nisu sve što s njim možete napraviti - možete ga pripremiti na više načina, ovisno o tome tražite li nešto brzo, lagano ili zasitnije.
Jedna od najjednostavnijih opcija je da ga ogulite, narežete na štapiće poput krumpirića, lagano premažete maslinovim uljem, posolite i pečete u dobro zagrijanoj pećnici na 200 do 220 °C. Pred kraj pečenja možete dodati timijan ili ružmarin jer će se tako dodatno naglasiti njegova prirodna slatkoća, dok će izvana dobiti blagu hrskavost.
Možete ga pripremiti i kao tanko rezane trakice pomoću gulilice, lagano ih premazati uljem, posoliti i peći na papiru za pečenje dok ne postanu hrskave. Tako dobivate zanimljivu alternativu klasičnom čipsu.
Ako želite nešto lakše za probavu, pastrnjak možete narezati na kocke i zajedno s lukom ili porilukom kratko popržiti na malo ulja, zatim zaliti temeljcem ili vodom i kuhati 15 do 20 minuta dok ne omekša. Nakon toga ga izradite štapnim mikserom, a za bolju teksturu bez puno dodatnih kalorija možete umiješati žlicu svježeg sira ili malo kuhanog krumpira.
U varivima se pastrnjak ponaša slično kao mrkva ili peršin, ali daje puniji okus pa ga možete jednostavno narezati na kocke i dodati u grah, leću ili mesno varivo ako želite povećati udio povrća bez većih promjena u strukturi jela.
Vjerovali ili ne, s njim možete čak i raditi kolače. Prirodna slatkoća pastrnjaka se tijekom pečenja dodatno naglašava pa se u slasticama ponaša slično kao mrkva ili batat. Kada se nariba ili skuha pa pretvori u pire, tijestu daje vlagu i blagu aromu koja nije nametljiva, ali doprinosi kompleksnosti okusa.
Najčešće se koristi u kolačima poput biskvita, muffina ili brzih kruhova gdje može zamijeniti dio brašna ili masnoće. Dobro se slaže s toplim začinima kao što su cimet, muškatni oraščić ili đumbir, ali i s orašastim plodovima te citrusima. U kombinaciji s jabukama, kruškama ili narančinom koricom može dati vrlo ugodnu, blago karamelnastu notu bez potrebe za dodatnim zaslađivanjem.
Možete ga dodati i u pudinge, kreme ili čak u tijesto za palačinke ako želite povećati udio vlakana, a zadržati meku teksturu. Važno je samo da ga prije toga termički obradite ili vrlo sitno naribate kako bi se ravnomjerno rasporedio i stopio s ostatkom smjese.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....