Zaboravljeni napitak za osvježenje i bolju probavu možete lako napraviti sami! Nekoć su ga svi pili, sjećate li ga se?

Želite li uz malo truda i još manje novca učiniti puno za svoju probavu, imunitet pa čak i ljepotu, trebat će vam dobra doza probiotika. Ne onih kupovnih, jer ti nisu jeftini (premda su jako dobri, ako potrefite onaj koji vam odgovara), nego domaćih. Uz kod kuće pripremljen jogurt i dobar domaći kiseli kupus nek vam se pri ruci nađe i jedno danas već skoro zaboravljeno piće koje lako možete pripremiti sami.

Stariji se vjerojatno sjećaju boze, ali mlađi će za nju rjeđe znati, osim ako vole gledati prašnjave filmove i serije s prostora bivše države. Sjetit će ga se i oni koji su putovali Turskom, jer tamo još postoje specijalizirane prodavaonice koje nude ovaj napitak aromatiziran različitim sastojcima. Spominje se i u jednoj posprdnoj uzrečici koja vrijedi za onoga koji nešto mulja. Jeste li pogodili o kojem se napitku radi?

Shutterstock

Jasno, taj napitak je boza. Riječ je o gustom, blago slatkom i kiselkastom fermentiranom piću od žitarica koji se tradicionalno radi od prosa, pšenice, kukuruza, bulgura, riže ili njihovih kombinacija. Tradicionalno se nova tura često pokretala s malo prethodne boze, a kao starter koristilo se i kiselo tijesto. U nekim receptima pojavljuje se jogurt, dok je moderna praktična alternativa kombinacija običnog jogurta sa živim kulturama i vrlo male količine pekarskog kvasca. 

Fermentacija čini sastojke lakše probavljivima i povećava dostupnost minerala, a tijekom tog procesa nastaju organske kiseline i drugi metaboliti. Sastav boze varira ovisno o žitarici od koje je napravljena, a može uključivati vitamine skupine B, minerale i fenolne spojeve. Svježa, nepasterizirana boza može sadržavati velik broj živih bakterija mliječne kiseline i kvasaca.

U bozi su pronađene vrste iz rodova Lactobacillus, Limosilactobacillus, Leuconostoc i druge, a pojedini izolirani sojevi pokazali su osobine koje se istražuju kod potencijalnih probiotičkih kultura.

Spomenimo i da tradicionalna boza obično sadrži dosta dodanog šećera, a tijekom fermentacije može nastati i mala količina alkohola.  

Za kućnu bozu praktičan je starter od kiselog tijesta jer već prirodno sadrži i bakterije mliječne kiseline i kvasce, no moderna zamjena je žlica jogurta uz vrlo malu količinu suhog kvasca. Kad jednom napravite turu koja vam se sviđa, nekoliko žlica te boze možete sačuvati kao starter za sljedeću.

Jednostavna domaća boza

Sastojci

120 g prosenog brašna
60 g šećera
1 l vode
2 žlice aktivnog kiselog tijesta
cimet, po želji

Priprema

Prosenom brašnu postupno dodajte vodu uz miješanje kako se ne bi stvorile grudice.

Smjesu zagrijte do vrenja pa kuhajte na laganoj vatri oko 20 minuta uz često miješanje. Trebala bi postati gusta i glatka.

Umiješajte šećer pa pustite da se smjesa ohladi do sobne temperature.

Dodajte aktivno kiselo tijesto i dobro promiješajte. Posudu pokrijte čistom krpom ili poklopcem koji nije sasvim čvrsto zatvoren.

Pustite da fermentira na sobnoj temperaturi oko 24 sata. Kušajte nakon 18-24 sata, a ako želite izraženiju kiselost, ostavite još nekoliko sati. Tijekom fermentacije promiješajte jednom ili dvaput.

Kad boza dobije ugodno kiselkast okus i blagu fermentiranu aromu, spremite je u hladnjak. Ako je pregusta, prije posluživanja razrijedite je s malo hladne vode.

Poslužite dobro ohlađenu, po želji posutu cimetom.

Za sljedeću turu možete sačuvati 2-3 žlice gotove boze i upotrijebiti ih umjesto kiselog tijesta. Ako nemate starter,