Neugodno znojenje, naleti vrućine, zaboravljivost, nervoza, umor, glavobolja… sve su to simptomi perimenopauze i postmenopauze, razdoblja koje nijedna žena ne može izbjeći. Unatoč tome što danas "guglamo“ gotovo svaku tegobu, mnoge žene i dalje u tišini trpe posljedice ovog prirodnog, ali zahtjevnog razdoblja života. Zašto?
O tome su otvoreno razgovarale za Živim prof. dr. sc. Dinka Pavičić Baldani, dr. med., specijalistica ginekologije i opstetricije, i glumica Ana Begić Tahiri, koja je svoja iskustva s perimenopauzom odlučila podijeliti bez zadrške. Bio je to, kako kažu, pravi ženski razgovor – pun korisnih objašnjenja, ali i smijeha.
Što je zapravo menopauza?
Kako pojašnjava prof. Pavičić Baldani, termin menopauza se vrlo često koristi pogrešno. Menopauza, kaže, nije razdoblje, već točka u vremenu – posljednja spontana menstruacija u životu žene, ona koja nije izazvana lijekovima. Razdoblje koje joj prethodi, kada se javljaju prvi znakovi promjena u ciklusu, spavanju ili raspoloženju, naziva se perimenopauza, a može trajati i do deset godina. Tek kada prođe godinu dana od posljednje menstruacije, žena se nalazi u postmenopauzi, koja traje do kraja života.
Od nesigurnosti do samoprihvaćanja
Iako o menopauzi danas znamo više nego ikad, ona je i dalje tema o kojoj se ne govori lako. Ana Begić Tahiri priznaje da se ni sama nije snašla kada su počele prve promjene.
– Vrlo sam rano ušla u perimenopauzu i nisam znala što mi se događa. Mislila sam da sam trudna, što mi baš na početku četrdesetih nije bila namjera – priznaje uz smijeh. Više od godinu dana nisam razumjela što se događa s mojim tijelom. Povukla sam se u sebe jer moje prijateljice nisu dijelile iste tegobe.
Danas, kada otvoreno govori o svom iskustvu, Ana vjeruje da je važno skidati stigmu s teme menopauze: – To nije sramota, to je prirodno. Svaka žena to prolazi – samo neke ranije, neke kasnije.
Medicina ima rješenja, ali ih žene rijetko traže
– Više od 70 posto žena nikada ne potraži stručnu pomoć zbog simptoma menopauze – upozorava prof. Pavičić Baldani. Dio žena ima blage tegobe i poseže za samopomoći, no one s izraženim simptomima često nepotrebno pate.
– Danas imamo niz terapijskih mogućnosti, i hormonskih i nehormonskih, koje mogu značajno olakšati život. Žene s čestim i intenzivnim valovima vrućine imaju i do 77 posto veći rizik od budućih kardiovaskularnih bolesti, zato je važno reagirati – ističe profesorica.
Valovi vrućine – kada tijelo ‘izgubi termostat‘
Valunzi su, kažu obje sugovornice, jedan od najneugodnijih simptoma. – Kao da ti netko iznutra zapali tijelo – opisuje Ana.
Profesorica objašnjava da se radi o posljedici naglog pada estrogena koji utječe na hipotalamus – naš "unutarnji termostat". Bez dovoljno estrogena, mozak reagira burno i na male promjene temperature, pa dolazi do iznenadnog crvenila, znojenja i osjećaja toplinskog vala.
– Topli napitci, ljuta hrana ili stres mogu dodatno potaknuti valove – dodaje Pavičić Baldani. Tijelu jednostavno treba vremena da se prilagodi.
Ana priznaje da su joj valunzi s godinama postali blaži, ali se povremeno vraćaju. – Primijetila sam da su se smanjili kad sam izbacila šećer. Kad uspijem to dosljedno provoditi, gotovo nestanu. Pomaže mi i redovita tjelovježba i dobar san.
Profesorica upozorava da se valunzi mogu vratiti i nakon više godina – zbog stresa, gubitka težine, pretjerane tjelovježbe, ali i hormonskih promjena povezanih sa starenjem.
Snaga sna i važnost ravnoteže
Kvalitetan san u ovom razdoblju, ističe profesorica, nije luksuz nego nužnost. – Tijelo se u dubokom snu regenerira. Ako spavamo loše, sve tegobe su izraženije, a dugoročno raste rizik od depresije, inzulinske rezistencije i kardiovaskularnih bolesti.
Ana dodaje da je upravo san bio njezina najveća borba: – Nisam mogla spavati, a kad ne spavaš, sve se raspada – i raspoloženje i energija. Zato mi je danas spavanje prioritet, jer kad se naspavam, sve je lakše.
Hormonska terapija – strah od nepoznatog
Unatoč svim medicinskim dokazima, mnoge žene i dalje dvoje oko hormonske terapije. – Strah proizlazi iz neinformiranosti – kaže prof. Pavičić Baldani. Kada se terapija propisuje ispravno i nakon svih pretraga, ona značajno poboljšava kvalitetu života i dugoročno štiti zdravlje – od osteoporoze do bolesti srca.
Ana priznaje da ju je i sama isprobala: – Koristila sam hormonsku terapiju pola godine, ali mi nije najbolje odgovarala. Kasnije sam pokušala prirodnim putem i pronašla svoju ravnotežu. Bitno je da svaka žena o svemu razgovara sa svojim ginekologom.
Profesorica dodaje da terapija mora biti individualna, redovito praćena i po potrebi prilagođena. – Menopauza nije bolest, to je prirodno stanje, ali ne znači da moramo trpjeti neugodne simptome. Medicina danas ima odgovore, samo ih trebamo potražiti.
Vrijeme za sebe
Menopauza je, zaključuje prof. Pavičić Baldani, razdoblje u kojem žena treba stati i poslušati vlastito tijelo. – To je vrijeme za brigu o sebi – za dobru prehranu, umjerenu tjelovježbu, prestanak pušenja i odmor. Kad se odmaknemo od nelagoda, menopauza može postati i prilika – da konačno živimo mirnije, svjesnije i u skladu sa sobom.
Ana se s tim potpuno slaže: – Nije lako, ali kad to prihvatiš, shvatiš da menopauza nije kraj, nego početak jednog novog poglavlja – onog u kojem više znaš što ti treba i ne pristaješ na manje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....