Većina nas voće i povrće jede onako kako su nas učili roditelji i bake. Jabuku operemo i pojedemo, bananu ogulimo, krumpir očistimo prije kuhanja, a kivi gotovo uvijek pažljivo ogulimo prije nego što zagrizemo u njegovu sočnu unutrašnjost. Takve navike usvajamo još u djetinjstvu i rijetko ih preispitujemo. Zato mnoge iznenadi kada otkriju da neke namirnice možemo jesti na sasvim drugačiji način - i pritom dobiti još više hranjivih tvari.
Sličan primjer nalazimo i kod rotkvica. Gotovo svi jedemo njihov hrskavi crveni plod, dok lišće najčešće završi u otpadu. Ipak, malo je poznato da se listovi rotkvice mogu koristiti za pripremu juha, pesta, salata ili variva te da sadrže vrijedne vitamine i minerale. Ono što mnogi smatraju otpadom zapravo može biti koristan dodatak prehrani.
Slična je priča i s kivijem. Iako ga većina ljudi jede bez kore, stručnjaci tvrde da upravo taj dio voća skriva značajan dio njegovih nutritivnih vrijednosti. Nutricionistica Boticaria García ističe kako konzumacija kivija s korom može donijeti znatno više zdravstvenih koristi nego što većina ljudi pretpostavlja.
Prema njezinim riječima, jedenje kivija bez guljenja povećava unos vlakana za čak 50 posto, dok organizam dobiva 32 posto više folata i 34 posto više vitamina E. Još je zanimljivije što cijeli plod, zajedno s korom, pruža gotovo tri puta veću antioksidativnu aktivnost u usporedbi s oguljenim kivijem.
Razlog tome leži u činjenici da je velik dio mikronutrijenata koncentriran upravo u kori. Mnogi vitamini, minerali i antioksidansi nalaze se neposredno ispod površine ploda ili u samoj kori, pa njihovim uklanjanjem gubimo dio nutritivne vrijednosti. Konzumiranjem cijelog kivija možemo maksimalno iskoristiti sve njegove blagodati, naravno uz uvjet da ga prije jela temeljito operemo.
Nutricionistica Cristina Ábalos također naglašava da se značajan dio vlakana i hranjivih sastojaka nalazi upravo u kori. Vlakna su posebno važna za zdravlje probavnog sustava, regulaciju razine šećera u krvi i dugotrajniji osjećaj sitosti, zbog čega stručnjaci sve češće preporučuju konzumaciju voća u njegovu prirodnom obliku.
Osim što je zdraviji, ovakav način konzumacije kivija i praktičniji je. Umjesto guljenja, dovoljno ga je oprati i pojesti poput jabuke. Tako se štedi vrijeme, a smanjuje se i bacanje dijelova voća koji imaju značajnu nutritivnu vrijednost. Kivi se može koristiti i u smoothiejima, gdje se kora bez problema usitni zajedno s ostatkom ploda.
Zanimljivo je da kora kivija ima i kulinarsku primjenu. Sadrži aktinidin, prirodni enzim koji pomaže razgradnji proteina. Upravo zbog toga može poslužiti kao prirodni omekšivač mesa ili ribe prije pripreme. Ova manje poznata osobina kivija već se godinama koristi u pojedinim kuhinjama diljem svijeta.
Ako želite isprobati ovu naviku, stručnjaci savjetuju odabir polutvrdih plodova bez mrlja, bora ili mekanih dijelova. Prije konzumacije potrebno ih je dobro oprati pod hladnom vodom te nježno istrljati čistom krpom ili mekanom četkom kako bi se uklonile dlačice i eventualne nečistoće.
Iako tekstura kore na prvi zalogaj može djelovati neobično, mnogi se brzo naviknu na nju. Za one kojima smeta grublja površina zelenog kivija, dobra alternativa može biti žuti kivi, čija je kora tanja, glađa i ugodnija za jelo.
Ponekad su upravo najjednostavnije promjene one koje donose najveću korist. Kao što sve više ljudi otkriva vrijednost lišća rotkvice, tako i kora kivija polako prestaje biti dio koji automatski bacamo. Umjesto toga, postaje vrijedan saveznik zdrave prehrane, bogat vlaknima, vitaminima i antioksidansima koji mogu pridonijeti boljem zdravlju cijelog organizma.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....