Je li za vaše tijelo bolji kefir ili jogurt? Evo što čini svaki od popularnih mliječnih napitaka, nije isto za crijeva

Jogurt i kefir proizvodi su dobiveni fermentacijom mlijeka, ali se razlikuju po teksturi i okusu. Kefir je tekući, kiselkast i blago kremast napitak, dok je jogurt gušći i najčešće se konzumira žlicom. Jogurt se može koristiti kao baza za smoothieje ili razne umake, a njegov okus varira od blago kiselkastog do zaslađenih i aromatiziranih verzija s dodacima poput meda ili vanilije.

Pitate se koji je među njima bolji izbor za blagodat vašeg organizma?

Kako nastaje jogurt?

Jogurt je popularan mliječni proizvod koji nastaje bakterijskom fermentacijom mlijeka.

Bakterije koje se koriste za izradu jogurta fermentiraju laktozu, prirodni šećer koji se nalazi u mlijeku. Taj proces proizvodi mliječnu kiselinu, tvar koja uzrokuje zgrušavanje mliječnih proteina, čime jogurt dobiva svoj prepoznatljiv okus i teksturu.

Jogurt se može proizvoditi od svih vrsta životinjskog mlijeka. Varijante napravljene od obranog mlijeka smatraju se bezmasnima, dok se one od punomasnog mlijeka smatraju punomasnima.

Obični jogurt bez dodanih bojila je bijela, gusta tekućina blago kiselkastog okusa. Međutim, većina komercijalnih proizvoda sadrži dodatne sastojke poput šećera i umjetnih aroma.

Prednosti jogurta

Jogurt je vrlo hranjiv mliječni proizvod koji sadrži gotovo sve važne nutrijente potrebne tijelu, posebno kalcij koji je ključan za zdrave kosti i zube, kao i B vitamine (B2 i B12) te minerale poput fosfora, kalija i magnezija. Iako prirodno ne sadrži vitamin D, često je obogaćen njime, što dodatno podržava zdravlje kostiju i imuniteta.

Jogurt je bogat proteinima koji pomažu u izgradnji mišića, kontroli apetita, metabolizmu i oporavku organizma, a posebno je koristan grčki jogurt koji sadrži još više proteina.

Neke vrste jogurta sadrže probiotike (dobre bakterije) koji mogu poboljšati probavu, ublažiti nadutost i zatvor te podržati zdravlje crijeva i imunitet. Redovita konzumacija jogurta može pomoći i u jačanju imunološkog sustava te smanjenju rizika od infekcija.

Osim toga, jogurt može pozitivno utjecati na zdravlje srca jer može povoljno djelovati na razinu kolesterola i krvni tlak, posebno kada dolazi iz mliječnih izvora. Također može pomoći u kontroli tjelesne težine jer povećava osjećaj sitosti i pomaže u regulaciji apetita, piše Healthline

Sve o kefiru

Kefir, osnovna namirnica u mnogim kulturama diljem svijeta, postao je izuzetno popularan u zajednici prirodnog zdravlja. Bogat je nutrijentima i probioticima te je vrlo koristan za probavu i zdravlje crijeva.

Kefir potječe iz dijelova istočne Europe i jugozapadne Azije. Riječ je o fermentiranom napitku koji se tradicionalno proizvodi od kravljeg ili kozjeg mlijeka.

Kefir se dobiva dodavanjem kefirnih zrnaca u mlijeko. To nisu klasične žitarice, već kolonije kvasaca i bakterija mliječne kiseline koje izgledom podsjećaju na cvjetaču. Tijekom otprilike 24 sata mikroorganizmi u kefirnim zrncima razmnožavaju se i fermentiraju mliječne šećere, pretvarajući mlijeko u kefir. Nakon toga se zrnca uklanjaju iz tekućine i mogu se ponovno koristiti.

Bakterije mliječne kiseline u zrnima pretvaraju laktozu iz mlijeka u mliječnu kiselinu. Zbog toga kefir ima kiselkast okus poput jogurta, ali rjeđu, tekuću teksturu. Kefir također sadrži razne bioaktivne spojeve, uključujući organske kiseline i peptide koji doprinose njegovim zdravstvenim prednostima.

Prednosti konzumacije kefira

Neki mikroorganizmi mogu imati povoljan učinak na zdravlje kada se unose hranom. Oni se nazivaju probiotici i mogu utjecati na probavu, kontrolu tjelesne težine i čak mentalno zdravlje.

Jogurt je najpoznatiji probiotički proizvod u zapadnoj prehrani, no kefir je zapravo još bogatiji i snažniji izvor.

Kefirna zrnca sadrže do 61 soj bakterija i kvasaca, što ga čini vrlo raznolikim probiotičkim izvorom, dok drugi fermentirani mliječni proizvodi imaju znatno manje sojeva i uglavnom ne sadrže kvasce.

Kefir ima snažna antibakterijska svojstva jer određeni probiotici, poput Lactobacillus kefiri, mogu spriječiti rast štetnih bakterija kao što su Salmonella, Helicobacter pylori i Escherichia coli, piše Healthline

Visok udio živih fermentiranih bakterija koje potiču razvoj zdrave crijevne flore i jačaju imunitet, štiteći organizam od upala, ne samo u probavnom sustavu nego i šire. Također može poboljšati zdravlje kostiju i smanjiti rizik od osteoporoze jer je bogat kalcijem i vitaminom K2, koji je važan za metabolizam kalcija i čvrstoću kostiju.

Osim toga, ima vrlo malo laktoze jer je tijekom fermentacije razgrađena, pa ga mnogi ljudi s intolerancijom na laktozu bolje podnose od mlijeka.