Liječnik (41) čija je biološka dob 35 godina savjetuje: Ovo moraju primjenjivati svi stariji od 30 žele li duže živjeti!

Dr. Mohammed Enayat, 41, osnivač klinike za dugovječnost HUM2N u South Kensingtonu u Velikoj Britaniji, kaže da su tridesete i četrdesete “kritične godine” koje određuju kako ćete starjeti i koliko ćete biti zdravi. Male loše navike, poput povremenog pušenja, tjednog piva ili junk fooda vikendom, s vremenom se nakupljaju i mogu ozbiljno naštetiti tijelu.

Dr. Enayat tvrdi da je, kad je imao 38 godina, uspio smanjiti svoju biološku dob na 24. Sada, s 41 godinom i biološkom dobi od 35, ističe da zdrav život sredinom života, uz ograničenje alkohola i prestanak pušenja, može značajno smanjiti rizik od prerane srčane bolesti, moždanog udara i raka.

Ključne navike uključuju dobar san, mediteransku prehranu fokusiranu na cjelovitu hranu te ciljane vježbe za održavanje tijela. Čak i oni koji imaju uredski posao mogu uključiti hodanje na posao i s posla, koristiti stepenice umjesto lifta i raditi kratke vježbe tijekom dana, piše Daily Mail.

Redoviti liječnički pregledi krvnog tlaka, kolesterola i šećera u krvi, praćenje tjelesne težine i opsega struka te odlazak na preventivne pretrage poput mamografije, Papa testa, pregleda debelog crijeva i prostate, mogu pomoći u ranom otkrivanju bolesti.

Mentalno zdravlje također je važno jer se s godinama povećavaju stres, obiteljske obveze i hormonske promjene. Vid, sluh i ravnoteža polako slabe, a rizici se povećavaju bez proaktivne skrbi.

Dr. Enayat preporučuje da se tijelo redovito pokreće, da se jede uglavnom cjelovita hrana i prioritet daje snu. Loš san narušava imunitet, regulaciju težine, raspoloženje i zdravlje srca, dok kronični stres ubrzava biološko starenje.

Za uredske radnike predlaže mikro-vježbe, stajanje za stolom, hodanje po uredu i pripremu zdravih obroka unaprijed, umjesto oslanjanja na brzu hranu i grickalice.

Njegovi glavni savjeti za dugovječnost u četrdesetima su: imati dobar ritam sna, redovito obavljati preventivne pretrage, pratiti svoje zdravstvene pokazatelje, paziti na mentalno zdravlje, jesti cjelovitu hranu, kretati se čak i uz uredski posao, dakle primjenjivati stajanje uz stol i mikro-vježbe, pripremati zdrave obroke, pridržavati se mediteranske prehrane, piti dovoljno vode i ograničiti alkohol te kombinirati kardio, trening snage i vježbe fleksibilnosti.

Mediteranska prehrana

Mediteranska prehrana uključuje povrće, voće, cjelovite žitarice, mahunarke, orašaste plodove, maslinovo ulje i ribu, s umjerenim unosom mliječnih proizvoda i peradi. Crveno i prerađeno meso, slatkiše i brzu hranu najbolje je jesti rijetko. Hidratacija, izlaganje jutarnjem svjetlu i kretanje tijekom dana također pomažu energiji i raspoloženju.

Vježbanje nakon 40. godine kombinira kardio za srce i pluća, trening snage za mišiće i kosti, te vježbe fleksibilnosti i ravnoteže poput joge, pilatesa ili jednostavnog istezanja. Dovoljna su dva do tri treninga tjedno da se postigne značajan učinak. Čak i kratki pokreti tijekom dana zbrajaju se i pomažu zdravlju.

Od 40. godine povećava se rizik od bolesti srca i krvnih žila, visokog tlaka, moždanog udara, raka, dijabetesa i metaboličkog sindroma. Kosti, zglobovi i mišići prirodno slabe, a loše navike iz mladosti, poput pušenja, prejedanja i sjedilačkog života, dodatno ubrzavaju oštećenja.

Čak i male loše navike, poput povremenog piva, junk fooda ili cigareta, s vremenom se zbrajaju i kasnije uzrokuju probleme. Promjene u četrdesetima obično su suptilne, ali značajne: metabolizam se usporava, gubi se mišićna masa, a hormonske promjene postaju vidljive, prenosi Daily Mail.