Dijetni planovi i fitness režimi obično dominiraju razgovorima o zdravom starenju. No jedan medicinski stručnjak skrenuo je pozornost na mnogo jednostavniji, često zanemaren faktor: san.
Prema dr. Sudhiru Kumaru, neurologu u bolnici Apollo u Hyderabadu u Indiji, količina i kvaliteta sna koju osoba dobije svake noći može imati veći utjecaj na dugovječnost nego prehrana, tjelovježba ili čak društvene navike. Kronični nedostatak sna, kaže on, nije samo problem životnog stila, već ozbiljan zdravstveni rizik koji tiho može poništiti prednosti inače zdravih rutina.
Njegovi komentari slijede nedavnu analizu objavljenu u časopisu Sleep Advances, koja je ispitivala trajanje sna i očekivani životni vijek diljem SAD-a. Istraživači su uspoređivali obrasce spavanja uzimajući u obzir varijable poput razine prihoda, prehrambenih navika, tjelesne aktivnosti i pristupa zdravstvenoj skrbi. Zaključak je bio jasan. Oni koji su redovito spavali manje od sedam sati noću imali su kraći očekivani životni vijek od onih koji su spavali između sedam i devet sati.
Medicinski dokazi pokazuju da nedostatak sna uzrokuje trajni stres za tijelo. Povezan je s višim krvnim tlakom, povećanom upalom i povišenom razinom kolesterola. Oni značajno povećavaju rizik od srčanih udara i moždanih udara. San je također važan za metabolički oporavak, pri čemu dugotrajni gubitak sna doprinosi inzulinskoj rezistenciji i većoj vjerojatnosti razvoja dijabetesa tipa 2.
"San nije samo ‘razdoblje odmora‘, to je biološka nužnost koja utječe na to koliko dugo i kako dobro živimo", rekao je dr. Kumar. Mozak također pati kada je san narušen. Loš ili fragmentirani san utječe na pamćenje, donošenje odluka i emocionalnu kontrolu, dok su dugotrajni poremećaji povezani s ranim znakovima neurodegenerativnih stanja, uključujući Alzheimerovu bolest.
Dr. Kumar je istaknuo te rizike u razmatranju o toj temi. "Čak i umjerena kronična nedostatnost sna čini se da utječe na temeljne zdravstvene determinante, vjerojatno kroz utjecaj na kardiovaskularno zdravlje, imunosnu funkciju, metabolizam i zdravlje mozga", napisao je.
Objašnjavajući kognitivne posljedice, rekao je: "Kratak ili fragmentirani san narušava pamćenje i funkciju mozga. Loša kvaliteta sna povezana je s lošijom kognitivnom izvedbom i može biti povezana s ranim pokazateljima Alzheimerove patologije."
Rekao je da loš san narušava metabolički i imunosni sustav tijela, a studije pokazuju da nedostatak odmora mijenja proteine povezane s zgrušavanjem krvi, imunitetom i upalom. Nasuprot tome, dosljedno spavanje sedam do devet sati noću povezano je s poboljšanjem zdravlja srca i boljim mentalnim blagostanjem.
Dr. Kumar je savjetovao odrasle da san tretiraju kao dugoročnu investiciju u zdravlje, a ne kao luksuz. Preporučio je jednostavne mjere poput smanjenja vremena provedenog pred ekranom prije spavanja, ograničavanja unosa kofeina navečer, laganih večera i stvaranja mirnog i opuštenog okruženja za spavanje.
Također je naglasio važnost traženja medicinske pomoći za stanja poput nesanice ili apneje u snu, koji, ako se ne liječe, mogu imati trajne posljedice za tjelesno i mentalno zdravlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....