StoryEditorOCM
ZdravljePOGREŠNO MISLIMO

Neurolog objašnjava: ‘Ako netko zaspi za manje od pet minuta, to nije supermoć, nego znak nečeg drugog‘

Piše M. R.
15. svibnja 2026. - 08:31

U opsežnoj analizi objavljenoj u La Naciónu, neurolog Conrado Estol upozorava na najčešće pogreške u tumačenju naših rutina odmora. Među njima ističe da ekstremna brzina uspavljivanja može upozoravati na neki temeljni problem. Zbog toga navodi da, daleko od onoga što mnogi vjeruju, "ako netko zaspi za manje od pet minuta, to nije supermoć: to je znak kroničnog nedostatka sna". Specijalist kaže da je opsesija mjerenjem svega potaknula ortosomniju, nesanicu zbog hiperkontrole. Također ističe se da gotovo 40 posto stanovništva ne odmara pravilno.

image
Shutterstock

Estol objašnjava da san uključuje prolazak kroz uredan niz svjetlosnih faza, dubokog sna i REM faze, od kojih svaka ima specifične funkcije. U tom procesu konsolidiraju se sjećanja, obrađuju emocije i oslobađa se hormon rasta. Studije poput one britanske Biobanke, s više od 500.000 sudionika, potvrđuju da je optimalno trajanje spavanja sedam sati. Spavanje manje od šest ili više od devet povećava rizik od demencije i kardiovaskularnih bolesti. Neurolog također naglašava da san utječe na apetit i imunosni odgovor.

image
Microgen Images/science Photo Li/Science Photo Library Via Afp

Specijalist navodi da se duboki san drastično smanjuje s godinama, što pogoduje nakupljanju proteina poput beta-amiloida, povezanog s Alzheimerovom bolešću. Također ističe važnost glimfatičnog sustava, odgovornog za eliminaciju moždanog otpada tijekom noći, a čija se učinkovitost smanjuje kada je kvaliteta sna niska. Među čimbenicima koji mijenjaju tu ravnotežu spominje stres, kofein, alkohol i velike obroke. Održavanje stalnog rasporeda i stabilne rutine, prema Estolu, ključno je za miran noćni san.

Neurolog se također bavi poremećajima poput apneje u snu, koja pogoršava koncentraciju i povećava kardiovaskularni rizik, iako naglašava da CPAP uređaji nude značajna poboljšanja. Što se tiče drijemeža, savjetuje da ga ograničite na manje od 30 minuta kako ne biste ometali noćni san. Estol nas podsjeća da dobar noćni san smanjuje rizik od srčanog udara, raka i kognitivnih oštećenja. Zaključuje da dobro spavanje nije opcionalan izbor, već biološka potreba jednako važna kao disanje ili jedenje, te stup koji se mora zadovoljiti kao javnozdravstveni prioritet.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
15. svibanj 2026 09:30