Nizak unos vlakana čest je među mladim osobama i povezan je s višim BMI-jem. Znate li koliko ih treba unijeti?

Većina namirnica koje unosimo su visokoprerađene i stoga siromašne vlaknima. Dnevno bi trebali unijeti otprilike oko 30 grama čistih vlakana.

U studiji u Innsbrucku s više od 800 ispitanika starosti oko 22 godine ta je vrijednost bila oko polovice preporučene minimalne količine, prema znanstvenom radu koji je sada objavljen u časopisu Foods.

"Vlakna igraju ključnu ulogu u regulaciji tjelesne težine i metaboličkog zdravlja. Unatoč svojim prednostima, unos vlakana i dalje nije optimalan. Ova studija istraživala je povezanost između unosa vlakana, BMI-ja i izvora vlakana kod mladih austrijskih odraslih osoba s višim obrazovanjem," napisala je Maria do Carmo Greier (Sveučilišna bolnica ORL/Innsbruck) i koautori.

Vlakna su važan dio zdrave prehrane i igraju temeljnu ulogu u mnogim aspektima ljudskog zdravlja, prema stručnjacima. Ti sastojci prehrane pripadaju ugljikohidratima i uglavnom se nalaze u biljnim namirnicama poput voća, povrća, mahunarki, cjelovitih žitarica, orašastih plodova i sjemenki.

Sem Van Der Wal/Anp Via Afp

"Postoje dvije glavne vrste vlakana: topiva i netopiva. Topiva vlakna otapaju se u vodi i pomažu u regulaciji razine šećera u krvi i snižavanju kolesterola, dok netopiva vlakna povećavaju volumen stolice i potiču redovitu stolicu, sprječavajući zatvor i pomažući probavi," primijetili su znanstvenici.

Njemačko društvo za prehranu preporučuje da osobe starije od 19 godina, oba spola, unose najmanje 30 grama vlakana dnevno. Kao što autori studije iz Innsbrucka ističu, i smjernice Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) i stručnih odbora u njemačkim zemljama kažu da treba unijeti između 25 i 35 grama vlakana dnevno (Svjetska zdravstvena organizacija/WHO: najmanje 25 grama).

U svakom slučaju, stvarnost je drukčija. Stručnjaci: "Mnogi konzumiraju manje od polovice ove količine. Ovaj nedostatak povezan je s rastućim stopama kroničnih bolesti, sistemskom upalom i slabljenjem crijevno-imunološkog sučelja. Konzumacija hrane bogate vlaknima može obogatiti crijevni mikrobiom, ojačati imunološku obranu, poboljšati metaboličku funkciju i smanjiti rizik od bolesti tijekom cijelog života. Osim toga, nizak unos vlakana snažno je povezan s povećanim rizikom od prekomjerne tjelesne težine i pretilosti – bolesti koje su sada raširene diljem svijeta."

U novoj studiji, znanstvenici iz Innsbrucka anketirali su dnevni unos vlakana kod 813 ispitanika. Bilo je 96 muškaraca i 717 žena. Prosječna dob bila je nešto viša od 22 godine. Bili su studenti.

Chassenet/Bsip Via Afp

Glavne nalaze autori studije naveli su u svom sažetku: "Prosječni dnevni unos vlakana sudionika (813) bio je 15,72 grama dnevno. Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom unosile su značajno manje vlakana (13,18 grama dnevno) nego osobe normalne tjelesne težine (16,09 grama dnevno)." Osobe s indeksom tjelesne mase (BMI) od 25 ili manje dobivale su vlakna uglavnom iz voća, povrća i mahunarki, dok su osobe s prekomjernom težinom konzumirale više krumpira i bijelog kruha. Unos vlakana također je bio negativno povezan s BMI-jem – što je manje vlakana, to je tjelesna težina veća.

Čak 93,1 posto sudionika studije unosilo je manje od 25 grama vlakana dnevno. Samo 6,9 posto unosilo je više od 25 grama. "Nizak unos vlakana čest je među mladim odraslim osobama i povezan je s višim BMI-jem. Rezultati sugeriraju da ne samo količina, već i kvaliteta izvora vlakana igraju ulogu u statusu tjelesne težine," istaknuli su stručnjaci.

Intervencije za poboljšanje unosa vlakana kroz ciljanu edukaciju i zdravije prehrambeno okruženje bile bi obećavajuća strategija za promicanje zdravlja mladih odraslih osoba.