Vrijeme kada jedemo može utjecati na naše zdravlje jednako kao i hrana koju biramo. To je temelj krononutricije, discipline koja proučava kako vrijeme obroka utječe na metabolizam, energiju, odmor i hormonsku ravnotežu. Nutricionistica Marta León, stručnjakinja za zdravlje žena i autorica knjige "The Perfect Balance", tvrdi da učenje jesti "sa suncem" i odmarati "uz mjesec" može promijeniti način na koji se svakodnevno osjećamo. "Ista hrana može biti izvrsna jedan sat, a užasna u drugom, ovisno o tome kako se vaš metabolizam mijenja tijekom dana," kaže.
Koncept ima znanstveno objašnjenje: ljudsko tijelo slijedi cirkadijalne ritmove, unutarnje biološke satove koji reguliraju procese poput proizvodnje hormona, probave ili tjelesne temperature. Prema Leóni, "što jedete nije toliko važno koliko kada to pojedete", jer se osjetljivost na inzulin, probavni kapacitet i tolerancija na ugljikohidrate mijenjaju tijekom dana. Jedenje u pogrešno vrijeme, osobito navečer, može narušiti tu prirodnu ravnotežu, stvarajući skokove glukoze, upale i probleme s odmorom.
Povremeni post mogao bi se uklopiti u ovu filozofiju ako se uklapa u prirodni ciklus svjetla i tame. León predlaže noćni post od 12 do 14 sati, koji uključuje pomicanje večere unaprijed i doručak nakon zore. Na taj način tijelo koristi sate odmora za regeneraciju i održavanje stabilne hormonske ravnoteže. "Jesti večeru ranije puno je učinkovitije nego preskočiti doručak," objašnjava. Jedenje na suncu i dopuštanje noći da služi za obnovu tkiva i sintezu hormona, prema ovoj nutricionistici, omogućuje prirodno poboljšanje probave, odmora i kontrole tjelesne težine.
Ujutro je tijelo aktivnije i spremno za usvajanje hrane bogate složenim ugljikohidratima i proteinima. León objašnjava da "ujutro smo osjetljiviji na inzulin", što tijelu olakšava pretvaranje šećera u energiju bez nakupljanja u obliku masti. Zato preporučuje prekid posta doručcima bogatim zdravim mastima i proteinima – poput jogurta s orašastim plodovima, tost od kiselog kruha s avokadom ili kajganom – te izbjegavanje samo šećera ili voćnih sokova, koji uzrokuju nagli porast i pad razine glukoze.
U podne metabolizam doseže najvišu točku dana. Između 13 i 14 sati tijelo bolje apsorbira hranjive tvari, a serotonin - hormon sreće - je na vrhuncu, pripremajući tijelo za proizvodnju melatonina noću. "Savršeno je vrijeme za uključivanje mahunarki, cjelovitih žitarica i povrća," kaže León. Na primjer, tanjur leće može vam dati energiju u tom trenutku, ali može uzrokovati težinu ako se uzme navečer. Jedenje u tom vremenskom rasponu poboljšava probavu i sprječava nakupljanje hrane kao masnoće.
Poslijepodne i večer, međutim, zahtijevaju suprotan učinak: lagane ručkove i rane večere. "Što ranije večeraš, to ćeš manje masti od te večere dobito," tvrdi nutricionistica. Kako sunce zalazi, metabolizam usporava i tijelo ulazi u fazu popravka. Kasna ili velika večera ometa proizvodnju melatonina, pogoršava kvalitetu sna i može dovesti do jutarnje nadutosti. Stoga je opća preporuka krononutricije da se zadnji obrok pomakne između 19 i 20, te se i izbjegavaju složeni ugljikohidrati u to vrijeme.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....