Hrvati doručak shvaćaju ozbiljno, a opet ne dovoljno ozbiljno da bi razmislili o tome čime započinju svoj dan. Umjesto zdravog doručka, često biramo produžetak večere od sinoć, a nekadašnji ritual obitelji za stolom sada je stvarnost samo u hollywoodskim filmovima. Najčešće zgrabimo nešto na putu do posla, ako nam se posreći pa na satu pronađemo pet minuta viška.
Problem nastaje kad se ono što volimo sudari s onim što našem tijelu zapravo treba. U nastavku su tri klasika hrvatskog doručka koja su izuzetno popularna, ali nutricionistički – blago rečeno – problematična.
Bijeli kruh s paštetom i jogurtom - sveto trojstvo
Ako postoji doručak koji je hranio generacije radnika, učenika i studenata, to je bijeli kruh, pašteta i jogurt. Brzo i jeftino, a okus poznat, taman da nas isprati u nesigurnost radnih i školskih dana. Nažalost, to je i nutritivna kombinacija koja tijelu daje vrlo malo onoga što mu stvarno treba.
Bijeli kruh je gotovo čisti rafinirani ugljikohidrat koji naglo diže šećer u krvi, pašteta je puna zasićenih masti, soli i aditiva, a jogurt često služi samo kao „isprika“ da obrok zvuči zdravije. Rezultat je kratkotrajan osjećaj sitosti, pad energije već nakon sat vremena i poznata potreba za još jednim doručkom… ili barem pecivom uz kavu.
Krafna, burek ili lisnato - ‘zlo‘ posuto šećerom
Pekarnica je za nas Hrvate ono što je hram za vjernike. Miris svježeg tijesta ujutro briše sve racionalne odluke donesene večer prije. Krafna, burek ili lisnato tijesto s nečim „unutra“ često su prvi izbor, pogotovo vikendom ili nakon loše noći.
Problem je što su ove namirnice kombinacija bijelog brašna, loših masnoća i šećera ili soli. Takav doručak daje trenutačni osjećaj zadovoljstva i sreće, ali vrlo brzo slijedi umor, nadutost i glad. To je doručak koji vas prvo zagrli, a onda vas pusti niz stepenice bez rukohvata.
Slatke pahuljice – kalorije upakirane u ‘zdravlje‘
Ovo je posebno popularno kod djece, ali i kod odraslih koji vole vjerovati u reklame. Na kutiji piše „fitness“, „integralno“ ili „s vitaminima“, a unutra vas dočeka kombinacija šećera, rafiniranih žitarica i vrlo malo stvarno hranjivih tvari.
Takav doručak uzrokuje nagli skok šećera u krvi, nakon čega slijedi pad koncentracije, razdražljivost i potreba za još slatkog. Ukratko, doručak koji zvuči zdravo, izgleda zdravo, ali se u tijelu ponaša kao desert prerušеn u sportsku opremu.
Što im je zajedničko?
Zajedničko im je to što gotovo svi sadrže puno brzih ugljikohidrata, malo vlakana, malo proteina i puno industrijski obrađenih sastojaka. Takva kombinacija ne daje stabilnu energiju, potiče inzulinske skokove i dugoročno pridonosi debljanju, umoru i problemima s metabolizmom.
Naravno, nitko neće „uništiti zdravlje“ jednom paštetom ili burekom. Problem nastaje kad je to svakodnevna rutina, a ne povremeni gušt.
Pretilost i prekomjerna tjelesna masa kod odraslih u Hrvatskoj
Prema podacima iz Europskog zdravstvenog istraživanja, gotovo dva od tri odrasla Hrvata imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su pretili. Samo 33,9 % odraslih ima normalan indeks tjelesne mase (BMI 18,5 – 24,9), dok ih je 64,8 % klasificirano da imaju prekomjernu tjelesnu masu ili su pretili. Taj je udio među najvišima u Europskoj uniji, pri čemu je prekomjerna tjelesna masa više izražena kod muškaraca (73,2 %) nego kod žena (58,5 %). U Hrvatskoj je i postotak pretilosti oko 23 %, sličan za oba spola.
Problem je značajan javnozdravstveni izazov – pretilost povećava rizik za niz kroničnih bolesti, uključujući srčano-žilne bolesti, dijabetes tipa 2 i metaboličke poremećaje.
Trendovi pretilosti u populaciji
Pretilost se u Hrvatskoj širi i među djecom. Istraživanje Europske inicijative za praćenje pretilosti u djece pokazalo je da je 36,1 % osmogodišnje djece prekomjerne tjelesne mase ili pretilo. To znači da je pretilost ili višak težine prisutan gotovo kod jednog od tri hrvatska djeteta u ranoj školskoj dobi.
Uz djecu, starije generacije također pokazuju visoke udjele pretilosti, što dodatno opterećuje zdravstveni sustav i povećava rizik za kronične bolesti u odrasloj dobi.
Povišen kolesterol sve češći i kod mlađih
Posebno zabrinjava podatak da čak 10 % prvašića u Hrvatskoj ima povišen kolesterol prema pilot-projektu probira pri upisu u prvi razred osnovne škole. To znači da značajan broj djece već u ranoj dobi pokazuje rizične vrijednosti lipida u krvi, što je povezano s nezdravim navikama prehrane i fizičkom neaktivnošću.
Povišene vrijednosti kolesterola kod djece i odraslih često su posljedica pretilosti, nezdrave prehrane i nedostatka tjelesne aktivnosti, a dugoročno mogu dovesti do razvoja ateroskleroze i kardiovaskularnih bolesti.
Poveznica pretilosti i povišenog kolesterola
Iako konkretni nacionalni podaci o udjelu odraslih Hrvata s povišenim kolesterolom nisu uvijek javno objavljeni kao zasebna statistika, opće je poznato da pretilost i dislipidemija (povišene masnoće u krvi) idu ruku pod ruku. Studije pokazuju da se prevalencija povišenog LDL kolesterola povećava s rastom BMI-ja – odnosno, što je veći BMI, veća je vjerojatnost da osoba ima povišene vrijednosti lošeg kolesterola, što povećava rizik od srčanih i krvožilnih bolesti.
U Hrvatskoj je kolesterol posebno prepoznat kao jedan od glavnih faktora rizika u sklopu kroničnih nezaraznih bolesti, zajedno s povišenim krvnim tlakom i pretilošću.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....