Ovo je ključni korak koji svatko od nas može već danas učiniti za snižavanje rizika za razvoj demencije

Unutar tijela, 24-satni ritam, poznat kao cirkadijani, tiho koordinira dnevne procese, uključujući vrijeme spavanja, otpuštanje hormona, rad srca i tjelesnu temperaturu. Kada se poremeti, učinci se mogu proširiti poprilično daleko, a sve više dokaza upućuje na posljedice za dugoročno zdravlje mozga, kako pišu na portalu Živim.hr. 

Loš san i pamćenje

Velika studija iz 2025. godine koja je uključila više od 2000 ljudi s prosječnom dobi od 79 godina pokazala je da su osobe sa snažnim cirkadijanim ritmom imale gotovo prepolovljen rizik od razvoja demencije. Poremećeni cirkadijani ritmovi često su povezani s lošim snom.

Desetljećima se sumnjalo na to da loš san pridonosi i demenciji i srčanim bolestima. I akutno i kronično uskraćivanje sna, osobito gubitak dubokog sna i REM faze, može narušiti pamćenje. No, hoće li dugotrajni poremećaj regenerativnog sna povećati rizik od demencije kasnije u životu i može li liječenje problema sa snom spriječiti demenciju, još uvijek zahtijeva dodatna istraživanja.

Tjelesna aktivnost

Budući da se poboljšanje sna često smatra mogućom strategijom prevencije, lijekovi koji se koriste za liječenje nesanice također zaslužuju pažnju. Sedativi poput benzodiazepina povezani su s povećanim rizikom od demencije, kao i s pospanošću, padovima i nesrećama tijekom dana. Melatonin, iako ga mnogi koriste, nije pokazao dosljedne koristi za poboljšanje sna kod odraslih.

Ipak, postoje načini utemeljeni na dokazima za poboljšanje sna i podršku zdravim cirkadijanim ritmovima. Redovita umjerena tjelovježba, oko 30 minuta dnevno, osobito na otvorenom i prije podneva, jedna je od najučinkovitijih. Kao dodatni bonus, tjelesna aktivnost je također jedan od najjačih zaštitnih čimbenika protiv srčanih bolesti i demencije.