Špinat je već godinama među najpopularnijim povrćem na hrvatskim tržnicama. Brzo se priprema, nutritivno je bogat i lako se uklapa u gotovo svako jelo, od juha do tjestenina.
No upravo taj njegov savršeno zeleni, glatki izgled često skriva priču koju kupci ne vide na prvi pogled. Iako se špinat smatra jednim od najzdravijih izbora na tanjuru, analize pokazuju da je istodobno i među povrćem koje najlakše zadržava ostatke pesticida.
Upija sve
Razlog leži u njegovoj građi. Tanki, porozni listovi špinata upijaju sve što se nanese tijekom uzgoja, pa kemikalije koje se koriste za zaštitu biljaka lako prodiru u tkivo lista.
Čak i nakon temeljitog pranja ili kratkog kuhanja dio tih tvari ostaje prisutan. Zbog toga se u špinatu nerijetko pronalazi više različitih pesticida istodobno, što kod osjetljivijih skupina – djece, trudnica i starijih osoba – može predstavljati dodatan razlog za oprez. Ne radi se o dramatičnoj opasnosti, ali dugotrajna izloženost malim količinama kemikalija nije nešto što treba zanemariti.
Kupci zato sve češće postavljaju pitanja na tržnicama, a to je i najbolji pristup. Prodavača vrijedi pitati koristi li pesticide i kada je povrće posljednji put prskano. Zanimljivo je da špinat koji izgleda "manje savršeno" – s pokojom rupicom, mrljom ili oštećenjem – često znači da je biljka rasla uz manje kemijskih tretmana. Savršeno glatki, sjajni listovi mogu biti vizualno privlačni, ali nisu uvijek najzdraviji izbor.
Dodatnu sigurnost može pružiti jednostavan trik kod kuće: potapanje špinata u otopinu sode bikarbone na petnaestak minuta, nakon čega slijedi dobro ispiranje hladnom vodom. Takav postupak može smanjiti količinu površinskih ostataka pesticida. Ipak, treba imati na umu da dio tvari ostaje unutar lista i ne može se u potpunosti ukloniti. Zato je najbolji pristup umjerenost – špinat jesti jedan do dva puta tjedno i kombinirati ga s povrćem koje prirodno sadrži manje pesticida, poput kupusa, brokule ili cvjetače.
Krive vrijednosti željeza
No špinat ima i nekoliko zanimljivih karakteristika koje većina ljudi ne zna. Jedna od najraširenijih zabluda tiče se njegovog željeza. Popularni mit o tome da je špinat iznimno bogat željezom nastao je zbog banalne pogreške – u staroj tablici nutritivnih vrijednosti decimalni zarez bio je pomaknut na krivo mjesto. Zbog toga se desetljećima vjerovalo da špinat sadrži gotovo deset puta više željeza nego što zapravo ima. Iako je i dalje vrijedan izvor minerala, njegova "supermoć" bila je rezultat tipfelera, a ne stvarne analize.
Nitrati
Druga zanimljivost odnosi se na nitrate. Špinat ih prirodno sadrži u visokim količinama, što samo po sebi nije loše – nitrati mogu imati pozitivan učinak na krvne žile i cirkulaciju. No problem nastaje kada se skuhani špinat ostavi da stoji predugo. U takvim uvjetima nitrati se mogu pretvoriti u nitrite, spojeve koji nisu poželjni, osobito za malu djecu.
Zato se preporučuje špinat jesti odmah nakon pripreme i ne podgrijavati ga.
Špinat je također bogat oksalatima, tvarima koje se prirodno nalaze u mnogim biljkama. Oksalati mogu smanjiti apsorpciju minerala poput kalcija i kod osjetljivih osoba doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca. Zbog toga se osobama koje imaju problema s oksalatima preporučuje da špinat jedu u umjerenim količinama i da ga pripremaju kuhanjem ili blanširanjem, jer toplina smanjuje udio oksalata u listovima.
Uklonite stabljike
Zanimljivo je i da se najveća koncentracija nitrata i oksalata ne nalazi u listovima, nego u stabljikama, pa oni koji žele smanjiti unos ovih spojeva mogu jednostavno ukloniti deblje dijelove prije pripreme.
Sve ove informacije ne znače da je špinat loš izbor – naprotiv, riječ je o iznimno korisnoj namirnici koja donosi mnogo benefita. No kao i kod svakog povrća, dobro je poznavati njegove specifičnosti kako bi se iz njega izvuklo najbolje. Uz pravilnu pripremu, umjerenost i svjež odabir, špinat ostaje jedna od najvrjednijih zelenih namirnica na tanjuru.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....