U petom desetljeću života, naš mozak počinje prolaziti kroz radikalno "preusmjeravanje" koje dovodi do sve veće povezanosti različitih mreža u sljedećim desetljećima.
Te promjene u umrežavanju vjerojatno su rezultat reorganizacije mozga, koji pokušava funkcionirati što bolje unatoč smanjenju resursa i starenju svojih "komponenti". Pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost i zdrav način života mogu pomoći u održavanju uma u dobroj formi i usporiti te promjene u umrežavanju, ponekad i do duboko u stariju dob.
U sustavnom pregledu objavljenom prošle godine u časopisu Psychophysiology, istraživači sa Sveučilišta Monash u Australiji analizirali su znanstvenu literaturu kako bi saželi kako se povezanost ljudskog mozga mijenja tijekom života. Sve više dokaza ukazuje na to da se u petom desetljeću (tj. nakon 40. godine života) mozak počinje značajno "preusmjeravati", pri čemu različite mreže postaju integriranije i međusobno povezane, što ima izravne posljedice na kognitivne sposobnosti, piše Nova.rs.
Od početka 21. stoljeća, neuroznanstvenici sve više promatraju mozak kao složenu mrežu sastavljenu od regija, podregija i pojedinačnih neurona. Te jedinice mogu biti međusobno povezane strukturno, funkcionalno ili na oba načina. Zahvaljujući naprednim tehnikama skeniranja, znanstvenici sada mogu promatrati koja se područja mozga "aktiviraju" kao odgovor na stimulaciju ili čak u mirovanju, pružajući uvid u to kako su naši mozgovi sinkronizirani.
Tim Sveučilišta Monash analizirao je 144 studije koje su koristile ove metode snimanja za proučavanje mozgova desetaka tisuća ispitanika. Na temelju tih podataka, istraživači su prepoznali opći trend u načinu na koji se mreža mozga mijenja tijekom životnog vijeka.
dobre vijesti za mozak koji stari
U mladosti i adolescenciji mozak posjeduje brojne odvojene mreže s visokom unutarnjom povezanošću, što omogućuje specijaliziranu obradu informacija. To je također logično jer je to razdoblje kada učimo govoriti jezike, bavimo se sportom i razvijamo talente. Međutim, oko sredine četrdesetih godina dolazi do promjene - mozak postaje manje povezan unutar pojedinačnih mreža, a više globalno, između različitih mreža. Do osamdesetih godina života, mozak obično postaje manje specijaliziran po regijama, ali stoga više povezan i integriran kao cjelina.
Ovo "preusmjeravanje" također ima konkretne posljedice za kognitivne funkcije.
"Starije odrasle osobe pokazuju manje fleksibilno razmišljanje, poteškoće u formiranju novih koncepata i apstraktnom razmišljanju, slabiju kontrolu impulsa i niže rezultate na verbalnom i numeričkom zaključivanju", naveli su autori pregleda. "Ove promjene u izvršnoj funkciji počinju se vidjeti kod pojedinaca već u petom desetljeću života, što je u skladu s nalazima da funkcionalna povezanost moždanih mreža upravo tada doseže prekretnicu."
Međutim, nisu sve loše vijesti za mozak koji stari. "Zadaci koji se oslanjaju na automatske ili dobro uvježbane procese, poput vokabulara i općeg znanja, manje su pogođeni starenjem i mogu se čak i malo poboljšati tijekom života", naveli su autori.
Sporiji metabolizam i mozak
Zašto se uopće događaju ove promjene u moždanim mrežama? Recenzenti nude razumnu pretpostavku: mozak je organ s visokim energetskim potrebama - posebno je ovisan o glukozi. "Mozak odrasle osobe čini oko 2 posto ukupne tjelesne mase, ali troši oko 20 posto ukupne količine glukoze", pišu.
Kako starimo, metabolizam se usporava, a mozak postaje manje učinkovit. Stoga ne samo da prima manje glukoze, već je i slabije koristi. Stoga se vjeruje da se mozak reorganizira kako bi nastavio funkcionirati što bolje, unatoč smanjenju resursa i "zastarjeloj opremi".
Pravilna prehrana, redovita tjelovježba i zdrav način života mogu pomoći u održavanju bistrine uma i usporavanju promjena u moždanim mrežama, ponekad i do duboko u stariju dob.
Unutarnje funkcioniranje mozga ostaje uglavnom tajanstveno, ali zahvaljujući ovom velikom sustavnom pregledu koji uključuje stotine studija i desetke tisuća skeniranja mozga, barem počinjemo dobivati površinski uvid u to kako se naši mozgovi mijenjaju tijekom života.
"Tijekom ranih godina života, funkcionalne moždane mreže se brzo organiziraju. Njihovo daljnje usavršavanje traje otprilike do trećeg ili četvrtog desetljeća. Nakon toga slijedi višeslojna igra potencijalno štetnih i kompenzacijskih promjena koje prate starenje", zaključili su recenzenti, prenosi Nova.rs.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....