Anemija je poremećaj krvi koji nastaje kada nemate dovoljno crvenih krvnih stanica ili kada vaše crvene krvne stanice ne funkcioniraju kako bi trebale. Neki oblici anemije nasljedni su, ali ljudi također mogu steći ili razviti ovaj poremećaj tijekom života.
Anemija može utjecati na vaš život na različite načine. Neki oblici ovog stanja imaju blage simptome koji se ublažavaju liječenjem. Drugi oblici su ozbiljniji, poput onih naslijeđenih, koji uzrokuju zdravstvene probleme tijekom cijelog života. Teška anemija može biti opasna za život. Ovo stanje također može biti simptom ozbiljnih bolesti, poput raka, prenosi Cleveland clinic.
Je li anemija česta bolest?
Stručnjaci procjenjuju da u SAD-u anemiju ima oko 3 milijuna ljudi. Također procjenjuju da ovo stanje pogađa 1 od 3 osobe u globalnoj populaciji, piše Cleveland clinic.
Prevalencija anemije među ženama u Hrvatskoj (žene ne-trudnice u dobi 15-49 godina) iznosi oko 23,3 %, prema podacima Svjetske banke za 2023. godinu. To znači da gotovo jedna od četiri žene reproduktivne dobi ima razinu hemoglobina ispod preporučene vrijednosti za dijagnozu anemije. Raniji podaci WHO-a iz 2011. sugeriraju da je anemija bila umjeren zdravstveni problem u Hrvatskoj i da je pogađala značajan udio žena reproduktivne dobi i male djece.
Najčešća je anemija zbog nedostatka željeza
Postoji nekoliko glavnih tipova anemije, koje se razlikuju prema uzrocima i mehanizmima nastanka. Najčešća je anemija zbog nedostatka željeza, koja nastaje kada tijelo nema dovoljno željeza za proizvodnju hemoglobina. Ovaj tip često je povezan s nedostatnim unosom željeza hranom, kroničnim gubitkom krvi ili poremećajem apsorpcije u crijevima. Osim toga, postoji anemija zbog nedostatka vitamina B12 ili folne kiseline, gdje tijelo ne može pravilno stvarati crvene krvne stanice, što dovodi do njihova povećanog oblika i slabije funkcije.
Ove anemije mogu biti povezane s prehrambenim nedostatkom, problemima u probavnom sustavu, autoimunim bolestima ili dugotrajnom upotrebom određenih lijekova. Tu su i anemije povezane s kroničnim bolestima, poput kronične bubrežne bolesti, reumatoidnog artritisa ili kroničnih upala, koje remete proizvodnju crvenih krvnih stanica ili njihovu funkciju. Postoje i nasljedne anemije, poput srpaste anemije ili talasemije, kod kojih je problem u genetskim promjenama hemoglobina, što dovodi do deformiranih ili krhkih crvenih krvnih stanica koje ne mogu normalno transportirati kisik.
Drugi oblici uključuju hemolitičke anemije, gdje crvene krvne stanice propadaju brže nego što ih tijelo može proizvesti, i aplastične anemije, koje nastaju kada koštana srž ne proizvodi dovoljno krvnih stanica, a mogu biti uzrokovane toksinima, infekcijama ili autoimunim poremećajima.
Simptomi se često pripišu stresu
Anemija je stanje koje nastaje kada tijelo nema dovoljno zdravih crvenih krvnih stanica ili hemoglobina da pravilno prenosi kisik do tkiva. Iako neki simptomi mogu biti očiti, mnogi su suptilni i često ih ljudi zanemaruju ili pripisuju umoru, stresu ili starijoj dobi. Jedan od tih često previđenih znakova je kroničan osjećaj umora koji ne prolazi ni nakon odmora ili kvalitetnog sna. Osobe s anemijom mogu primijetiti slabost mišića, osjećaj vrtoglavice ili nesigurnosti pri hodanju, ubrzan rad srca pri najmanjem naporu, ili neobjašnjivu krhkost i lomljivost noktiju.
Promjene u koži i sluznicama također mogu biti rani pokazatelji - koža može djelovati blijedo, usne i unutrašnja strana kapaka mogu biti manje ružičaste nego inače, a kod teže anemije mogu se javiti i žutilo kože ili očiju, što se obično povezuje s anemijom uzrokovanom razgradnjom crvenih krvnih stanica. U nekim slučajevima mogu se javiti i problemi s koncentracijom, glavobolje, hladni ekstremiteti, pa čak i lupanje srca ili osjećaj kratkog daha pri svakodnevnim aktivnostima. Mnogi od ovih simptoma su kronični i polako se razvijaju, što znači da ih osoba može pripisivati običnom umoru ili stresu, a ne nedostatku krvi ili hemoglobina.
S obzirom na raznolike uzroke, simptomi anemije mogu biti vrlo različiti i često se preklapaju s drugim zdravstvenim problemima. To znači da samo prepoznavanje slabosti ili umora nije dovoljno; dijagnoza se obično postavlja laboratorijskim testovima kao što su krvna slika, vrijednosti hemoglobina i hematokrita, razina željeza, feritina, vitamina B12 i folne kiseline. Pravilno prepoznavanje tipa anemije ključno je za liječenje, jer različite vrste zahtijevaju specifičan pristup - od nadomjeska željeza, vitamina i folata do liječenja osnovnih bolesti, pa čak i medicinske intervencije kod teških nasljednih oblika.
Liječenje se prilagođava vrsti anemije
Liječenje anemije uvelike ovisi o vrsti anemije i uzroku koji je doveo do nedostatka crvenih krvnih stanica ili hemoglobina. Kod najčešće vrste, anemije zbog nedostatka željeza, cilj terapije je nadoknaditi manjak željeza i omogućiti tijelu da ponovno stvara zdrave crvene krvne stanice.
To se obično postiže kombinacijom promjena u prehrani, uključivanjem namirnica bogatih željezom poput crvenog mesa, ribe, jaja, mahunarki i zelenog lisnatog povrća, te dodacima željeza u obliku tableta ili sirupa. Kod teških slučajeva može biti potrebna intravenozna primjena željeza kada oralni pripravci nisu dovoljni ili ih osoba ne može podnositi zbog probavnih smetnji.
Kod anemije uzrokovane nedostatkom vitamina B12 ili folne kiseline, liječenje se fokusira na nadoknadu tih vitamina. To se može provoditi oralnim dodacima ili injekcijama vitamina B12 u slučaju kada probavni sustav ne apsorbira vitamin učinkovito, dok folna kiselina obično djeluje kroz tablete. Kod ovih anemija terapija se provodi dok se simptomi ne stabiliziraju i krvne vrijednosti ne vrate u normalu, što može potrajati nekoliko tjedana do mjeseci.
Ako je anemija posljedica kronične bolesti, primjerice bolesti bubrega ili upalnih stanja, liječenje se usmjerava na kontrolu osnovne bolesti i poticanje proizvodnje crvenih krvnih stanica. U nekim slučajevima liječnici mogu propisati lijekove koji potiču koštanu srž na stvaranje krvnih stanica, tzv. eritropoetine.
Kod nasljednih oblika anemije, poput srpaste anemije ili talasemije, liječenje može biti složenije i dugoročno. Srpasta anemija često zahtijeva redovite transfuzije krvi kako bi se održale normalne razine hemoglobina, dok kod težih oblika može biti potrebna i terapija lijekovima koji smanjuju destrukciju crvenih krvnih stanica ili čak presađivanje koštane srži. Talasemija se također liječi transfuzijama, uz dodatnu terapiju željezom i ponekad kirurške zahvate poput uklanjanja slezene.
U slučajevima hemolitičkih ili aplastičnih anemija, liječenje se prilagođava uzroku propadanja crvenih krvnih stanica ili smanjene proizvodnje u koštanoj srži. To može uključivati lijekove koji suzbijaju imunološki sustav, transfuzije, zamjenske tretmane, pa čak i transplantaciju koštane srži kod teških oblika.
Neovisno o vrsti anemije, redoviti liječnički nadzor je ključan. Liječenje zahtijeva praćenje krvnih parametara, prilagodbu doza dodataka i praćenje nuspojava. U mnogim slučajevima rana dijagnoza i pravovremena terapija mogu spriječiti ozbiljne komplikacije poput srčanih problema, slabosti mišića, neuroloških poremećaja ili kroničnog umora.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....