Starenje donosi brojne promjene u organizmu, a jedna od njih odnosi se i na način na koji tijelo iskorištava hranjive tvari iz hrane. Nakon 50. godine života sposobnost apsorpcije pojedinih vitamina i minerala može oslabjeti, dok se istodobno povećava važnost pravilne prehrane za očuvanje mišićne mase, zdravlja kostiju, srca i mozga.
Kako upozoravaju stručnjaci koje spominje američki portal AARP, kombinacija slabije apsorpcije nutrijenata i smanjenog apetita može dovesti do njihova nedostatka. Upravo zato u zrelijoj životnoj dobi posebnu pozornost treba posvetiti određenim vitaminima, mineralima i drugim važnim sastojcima prehrane kaže dijatetičarka Brooke Levine.
Vitamin B12 važan je za živčani sustav
Vitamin B12 ima važnu ulogu u pravilnom funkcioniranju živčanog sustava, stvaranju crvenih krvnih stanica i sintezi DNK. Njegova apsorpcija može postati slabija s godinama, osobito nakon 60. godine, zbog čega starije osobe mogu biti izložene većem riziku od nedostatka.
Manjak ovog vitamina može se očitovati umorom, iscrpljenošću i neurološkim poteškoćama. Među namirnicama koje ga sadrže nalaze se jetra, skuša, sardine, jaja i crveno meso, a može se pronaći i u obogaćenim žitaricama.
Vitamin B6 je podrška imunitetu
Vitamin B6, poznat i kao piridoksin, važan je za zdravlje središnjeg živčanog sustava i normalno funkcioniranje imuniteta. Osobe starije od 50 godina mogu ga manje učinkovito apsorbirati, a dodatni problem može predstavljati prehrana siromašna namirnicama koje ga sadrže.
Dobri izvori vitamina B6 su riba, jetra, slanutak, tamnozeleno lisnato povrće, banane i agrumi. Ženama starijima od 50 godina preporučuje se unos od 1,5 miligrama dnevno.
Magnezij je ključan za mišiće, kosti i srce
Magnezij je jedan od minerala kojemu treba posvetiti posebnu pozornost u zrelijoj dobi. Sudjeluje u brojnim procesima u organizmu, važan je za zdravlje kostiju, pravilnu funkciju mišića i regulaciju krvnog tlaka.
Nedovoljan unos magnezija povezuje se s različitim zdravstvenim poteškoćama, uključujući probleme sa spavanjem i kardiovaskularne bolesti. Žene bi dnevno trebale unositi približno 310 do 320 miligrama ovog minerala.
U prehranu je zato dobro uključiti orašaste plodove, sjemenke, cjelovite žitarice, grah, zeleno lisnato povrće, mlijeko i jogurt.
Omega-3 masne kiseline su najbolji saveznici mozga i srca
Omega-3 masne kiseline posebno su važne jer ih organizam ne može sam proizvesti u dovoljnim količinama, pa ih moramo unositi hranom. Istraživanja upućuju na njihovu moguću povezanost s boljim zdravljem mozga i srca, kao i povoljnim utjecajem na razinu masnoća u krvi.
Među najboljim izvorima nalaze se masna riba, poput lososa i sardina, ali i orasi, chia sjemenke i lanene sjemenke. Ženama starijima od 50 godina preporučuje se unos od približno 1,1 gram omega-3 masnih kiselina dnevno.
Vlakna su vrlo važna za probavu i zdravlje srca
S godinama se probavni sustav može usporiti, što kod nekih ljudi dovodi do zatvora i drugih probavnih tegoba. Vlakna pomažu održavati redovitu probavu, a povezuju se i s manjim rizikom od dijabetesa, određenih vrsta raka i srčanih bolesti.
Ženama starijima od 50 godina preporučuje se unos od približno 22 grama vlakana dnevno. Dobri izvori su mahunarke, jabuke, maline, orašasti plodovi, sjemenke i povrće poput brokule i prokulica.
Vitamin D je čuvar zdravlja kostiju
Vitamin D poznat je i kao vitamin sunca jer ga organizam može proizvoditi izlaganjem kože sunčevoj svjetlosti. Međutim, s godinama se može smanjiti vrijeme provedeno na otvorenom, što otežava osiguravanje dovoljnih količina ovog vitamina.
Njegova je glavna uloga u ovom kontekstu pomoć pri apsorpciji kalcija, što je posebno važno za očuvanje čvrstoće kostiju i smanjenje rizika od prijeloma. Dobri prehrambeni izvori su losos, tuna, druge masne ribe te mlijeko i biljni napitci obogaćeni vitaminom D.
Kalcij je posebno važan nakon menopauze
Kalcij je neophodan za očuvanje zdravlja kostiju, ali sudjeluje i u pravilnom radu mišića i živčanog sustava. Njegova važnost posebno dolazi do izražaja kod žena nakon menopauze, kada se povećava rizik od gubitka koštane mase i razvoja osteoporoze.
Odraslim osobama preporučuje se unos od približno 1200 miligrama kalcija dnevno. Može se osigurati mlijekom, jogurtom, mliječnim proizvodima, zelenim lisnatim povrćem i ribom koja se jede zajedno s mekanim kostima.
Proteini su bitni za očuvanje mišićne mase
Gubitak mišićne mase prirodan je dio procesa starenja, a može započeti već u četrdesetim godinama. Proteini su zato posebno važni jer osiguravaju aminokiseline potrebne za izgradnju i obnovu mišića, oporavak organizma i održavanje fizičke snage.
Stručnjaci ističu da starije osobe mogu imati veće potrebe za proteinima nego mlađe odrasle osobe. Dobri izvori su piletina, riba, jaja, grčki jogurt, tofu i mahunarke. Važno je rasporediti njihov unos tijekom dana, umjesto da se većina konzumira samo tijekom jednog obroka.
Voda koju se rijetki sjetimo popiti, ne zaboravite na hidrataciju
Iako se često zanemaruje, voda je jedan od najvažnijih čimbenika za pravilno funkcioniranje organizma. S godinama se može smanjiti osjećaj žeđi, zbog čega starije osobe ponekad ne unose dovoljno tekućine.
Dehidracija može uzrokovati vrtoglavicu, slabost i povećati rizik od padova. Osim redovitog pijenja vode, hidrataciji mogu pridonijeti i namirnice bogate vodom, poput lubenice i krastavaca, kao i juhe.
Važno je pritom naglasiti da ovi nutrijenti ne moraju nužno dolaziti u obliku dodataka prehrani. Uravnotežena prehrana trebala bi biti prvi izbor, dok se uzimanje vitaminskih i mineralnih pripravaka preporučuje prema individualnim potrebama i savjetu liječnika ili nutricionista. Prekomjeran unos pojedinih nutrijenata također može biti štetan za zdravlje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....